Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Hrvatski muzej naivne umjetnosti smješten na zagrebačkom Gornjem gradu čuva u gotovo 2000 umjetnina – slika, kipova, crteža i grafika.

Prvi muzej naivne umjetnosti u svijetu nastao je u Zagrebu. Sve je počelo davne 1952., kada je u osnovana Seljačka umjetnička galerija, preteča današnjeg muzeja. U razdoblju od 1956. do 1994. službeni naziv je Galerija primitivne umjetnosti. A Odlukom Hrvatskog sabora ustanova je 1994. preimenovana u Hrvatski muzej naivne umjetnosti. S ponosom treba istaknuti da je naš muzej je poznat u svijetu, pa 90% naših posjetitelja upravo čine stranci iz cijelog svijeta, naglašava Mira Francetić Malčić, ravnateljica muzeja.

Stalni postav broji 80-ak slika, a cjelokupni muzejski fundus ima do 2000 umjetničkih predmeta nabavljenih otkupom ili darivanjem. Djelatnici muzeja surađuju s muzejima, vrtićima, školama. Organiziraju predavanja, slikarske radionice i uče odrasle i djecu o Hlebinskoj školi, odnosno tehnici slikanja uljenim bojama na staklu. Mi zaista u naših 200 kvadrata izložbenog prostora imamo izložena najbolja djela, remek djela hrvatskih naivnih slikara. Kad se govori o naivnoj umjetnosti mislimo prvenstveno na djela umjetnika koji nemaju nikakvu likovnu edukaciju i nikakvu likovnu školu, ali su uspjeli svojim velikim trudom i svojom poetičnošću dočarati svoj osobni stil koji je naravno potvrdila likovna kritika. Dakle ne radi se ovdje o amaterskom stvaralaštvu, nego o visokim umjetničkim dometima,  naglašava ravnateljica Francetić Malčić.
Muzej je razvio i izdavačku djelatnost. Do sada je izdano nekoliko važnih monografija autora Vladimira Crnkovića i više kustosice Svjetlane Sumpor. Do sada je kustosica Sumpor izdala dvije monografije o Ivanu Generaliću i jednu o Petru Smajiću. Ivan Generalić je naš prvi hrvatski naivni umjetnik. Sa njim počinje naiva u Hrvatskoj. Tako da zaista to je jedno vrlo važno ime koje je iiznimno poznato u svijetu. Već 1950-ih godina počeo se međunarodno afirmirati i sudjelovati na velikim izložbama. Smajić je izuzetno zanimljiv autor zato što u njegovom opusu nalazimo u biti zajedno i naivu i modernu umjetnost.
Većina autora na svojstven način prikazuju vlastito okruženje. Mijo Kovačić inspiriran je zimom na selu te ističe vrijednost starih običaja. Dragan Gaži kontrastno s jedne strane slika portrete izmučenih seljaka, a s druge vedru i bezbrižnu prirodu. Ivan Lacković prepoznatljiv je po lirskim romantičnim ugođajima. Ivan Večenaj vođen je biblijskim motivima, dok je Josip Generalić inspiriran pop kulturom. Ja bih još izdvojila Ivana Rabuzina koji je zanimljiv po tome što su njegove slike gotovo na rubu neke apstrakcije, jer sve oblike približava nekim osnovnim geometrijskim oblicima kao što je krug. Tako da su sve slike građene od točki, krugova, vrlo su simetrične čime on izražava svoje ideje o kozmičkom redu u prirodi. Vrlo su optimistične i iznimno snažno djeluju na posjetitelje,  ističe viša kustosica Sumpor.
Krajem 20-ih godina prošlog stoljeća počinje razvoj naivne umjetnosti u Hrvatskoj. 50-tih je doživjela međunarodnu afirmaciju, a 60-tih i 70-tih zlatno razdoblje. Na žalost iz te generacije gotovo da i nema živućih umjetnika, ali njihova djela žive i dalje, kao i naivna umjetnost!