Sikirevčani organiziraju 1. Izložbu čipke u Istočnoj Hrvatskoj

Istočna Hrvatska napokon dobiva izložbu čipke. Od 13. do 15. listopada na prvoj Izložbi čipke u Sikirevcima, osim sikirivačke sunčane čipke - motiva, bit će izložene čipke iz Lepoglave, Paga, Trga kraj Ozlja, Krašića, Križevaca, Svetomarska čipka te čipka iz Oštre Luke i Tešnja iz Bosne i Hercegovine.

Umijeće izrade sunčane čipke – motiva dobilo je službeni pravni status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. Klasificirano je kao znanje i vještina. Primjenjuje se u više naselja. Prva je u Sikirevcima motive radila Franca Rakitić. Sačuvana je njena pokrivka za krevet, ponjava, koju je izradila 1928. godine. Općina Sikirevci i Udruga 'Sikirevački motivi' njeguju umijeće ručne izrade 'Sunčane čipke - motiva' kao tradicijske vještine jedne od najznačajnijih sačuvanih u intaktnom obliku koja se koristi za ukrašavanje narodnog ruha na području brodskog Posavlja.

Sunčana čipka nastala JE na španjolskom otoku Tenerife uz sjeverozapadnu obalu Afrike, a španjolskom kolonizacijom raširila se po svim zemljama Južne Amerike, te početkom 20. stoljeća dolazi u Europu pod nazivom 'Tenerif čipka', ali i kao 'Paragvajska čipka'. U to vrijeme interes za egzotične čipke i druge vrste Europi nepoznatih ručnih radova, je izrazito velik, jer u modi je čak pretjerana primjena čipki na građanskoj pomodnoj odjeći.

Čipke populariziraju modni listovi, donoseći uzorke i upute za rad. Tim putem ovu su čipku upoznale i naše seoske žene, a možemo pretpostaviti i preko učiteljica, odnosno obaveznog školskog ručnog rada i škola ručnog rada. Radi ljepote uzoraka, sunčana se čipka ubrzo proširila u brodskom kraju, posebno u istočnom dijelu - Doljaniji, gdje se i Sikirevci nalaze.

Sunčanu čipku čipkarice u Brodskom Posavlju zovu motivi i klep na koturić.  Motivi su šivana čipka rađena iglom na prethodno izrađenoj mrežici, kojoj se sve niti napete u krugu križaju u središtu, tako da izgledaju kao svojevrsna paukova mreža, ali i kao zraci sunca, žbice kotača, pa je otuda i čipka dobila ime sunčana. Zadnjih godina čipkarice iz Sikirevaca i eksperimentiraju, motive izrađuju i koncem u boji, ili u više boja, a rade i koncem za zlatovez. Mlađe Sikirevke još i danas svoju nošnju ukrašavaju motivima, kao i brojne predmete kućnog tekstila. A radi svoje profinjenosti i ljepote, kao modni detalj, motivi sve više nalaze primjenu i na građanskoj odjeći.

Udruga 'Sikirevački motivi' osnovana je 2008. godine radi unapređivanja i razvitka, kao i sačuvanja izvornog ručnog rada,  zaštite sunčane čipke-motiva kao izvornog sikirevačkog proizvoda. Isto tako cilj udruge je sačuvanje cjelokupne izvorne slavonske baštine. Na njezinu inicijativu udruge Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u srpnju 2012. godine donosi Rješenje u kojemu se utvrđuje da je 'Umijeće izrade sunčane čipke - motiva svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske'.

Posebna pozornost u radu udruge je posvećena transformaciji sunčane čipke - motiva od tradicionalnog načina primjene ( rukotvorine za primjenu u kućanstvu, otarci, stolnjaci, salvete kao i folklorni detalji) ka suvremenom (modni detalji na odjeći, nakit, suveniri ). 

Posljednje dvije godine održan je niz radionica u osnovnim i srednjim školama s ciljem povećanja interesa kod mlađe populacije, te je nastavljena intenzivna promocija na svim poznatim izložbama ( Pag, Ozalj , Lepoglava ).

Sunčana čipka i umijeće njene izrade simbol je identiteta šokačkog stanovništva.