Znate li koje je najstarije termalno kupalište u Hrvatskoj?

Jeste li znali da je termalni sklop u Stubičkim Toplicama iz 1814. najraniji primjer očuvanog termalnog kupališta u Hrvatskoj. Bio je to dovoljan razloga da ga posjeti ekipa Dobrog jutra.
 
Stubičke Toplice, popularni Stubaki omiljeno su odredište za ljetno kupanje. No, oni su znatno više od toga. Kupališni kompleks koji se sastoji od glavne kupališne zgrade s Maksimilijanovom kupelji, Dijaninom kupelji, kapelom sv. Katarine i perivojem zaštićeno je kulturno dobro. Izgradnja kupališnog kompleksa u Stubičkim Toplicama koja nastaje u skladu s kriterijima i standardima onodobnih europskih kupališta kompleksa zapravo je usko vezana za tadašnjeg biskupa Maksimilijana Vrhovca. Vrhovac naime kupuje 1806. dvorac Golubovec, a vrlo brzo nakon toga termalne izvore. Za izradu projekta angažira zapravo svog službenog arhitekta Christiana Vesteburga koji se bavi tim nacrtima 1811./ 1812.,  otkriva Viki Jakaša Borić, povjesničarka umjetnosti.

U kupališnoj zgradi Vesteburg projektira Maksimilijanovu kupelj, dvoranu s bazenom oktogonalne osnove. Bazenu se pristupa stubama ponad kojih je pletena ograda identična onoj u obližnjem Vrhovčevom barokno-klasicističkom dvorcu Golubovec. Mekoća i stapanje oblika, slikovitost kojoj pridonosi prigušena svjetlost i ideja protezanja kroz dvije etaže pripadaju baroknom senzibilitetu dok plastička dekoracija govori o prisutnosti klasicističkog duha. Vesteburgovi uzori sezali su i do rimskih termi, teme koja je počivala na ideji o važnosti odnosa čovjeka i prirode.  

Termalne vode Stubičkih Toplica stare su preko 10 000 godina, toplina je na izvoru od 59° do 62°C. Osim što se ona odlikuje visokom temperaturom i što se ubraja među juvenilne vode. To znači da dolazi iz dubina i zagrijava se magmom. Tim putem dolaze i mikroelementi te je voda hidrogenkarbonatna, sulfatna i odlikuje se radioaktivnošću od 3,14 maheovih jedinica. Zbog toga povoljno utječe na bolesti lokomotornog sustava i doprinosi bržem oporavku zglobova, kosti i mišića,  ističe Blaž Gospočić, dr. med. iz Specijalne bolnice Stubičke Toplice.

Zanimljivo je da je Vrhovec ovaj kompleks gradio za sve društvene slojeve, a njegova urbanistička matrica formirala je i urbanizirala Stubičke Toplice. U stražnjem dijelu kompleksa nalazi se cijeli niz raznorodnih građevina. To je seljačka kupelj, gostiona. Ono što se ističe je parna - Dijanina kupelj. Značajna je to predstavlja prvu pojavu šiljatolučnih otvora odnosno glasnik je romantizma na ovom prostoru, odnosno stilskog pluralizma koje je karakteristično za prijelaz stoljeća, za prvu polovinu 19. stoljeća,  ističe Jakiša Borić.

Dijanina kupelj kao i ostale građevine ovoga kompleksa obnavljaju se pod budnim okom konzervatora Ministarstva kulture. Iza nas je faksimilna rekonstrukcija glazbenog paviljona, koje na vrhu ima liru. A napravljen je na istim temeljima na kojima je bio srušen 1920-ih. Inače datira iz 1886., kaže Krešimir Škof, zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Specijalna bolnica znatna je sredstva uložila u uređenje smještajnih kapaciteta i usluga s 4 zvjezdice te tako otvorila svoja vrata zdravstvenom turizmu.

Iako je glavna prometnica grubo zarezala i presjekla perivoj te kapelu sv. Katarine ostavila na drugoj strani ceste još uvijek je moguće osjetiti prostornu ideju biskupa Maksimilijana Vrhovca. Primjerenom obnovom zaštićenih objekata kulturne baštine, njihovim stavljanjem u funkciju ne samo bolesnima već i onima koji to ne žele postati Stubičke Toplice grade svoj identitet na kulturnoj i prirodnoj baštini.