Predstavljen novi roman Mani Gotovac "Ćutim te"

Novi roman hrvatske kritičarke, dramaturginje, teatrologinje i spisateljice Mani Gotovac "Ćutim te", predstavljen u četvrtak navečer u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, poziv je na ljubav i iskrenost, a u njegovu je središtu svečanost života, rekao je psihijatar Milan Košuta.

Predstavljanje romana počelo je tako da je na brojnu publiku 'pala kiša ružinih latica' kojima, posvjedočila je autorica, i počinje roman, koji je ove godine objavila je zagrebačka nakladnička kuća Profil. Košuta je usporedio Mani Gotovac s poznatim boksačem Marijanom Benešom koga smo, rekao je Košuta, svi gledali čekajući kada će nokautirati protivnika kojega je uvijek dočekivao raširenih ruku i gledajući ga u ringu u oči, dobio bi udarce a onda bi ih čisto uzvratio i svladao protivnika. Priznao je da je knjiga Mani Gotovac koja, rekao je, piše o obitelji suptilno, mudro, detaljno i poučno, i njega nekoliko puta nokautirala.

Autorica pak, odnosno dijete u njezinu romanu kaže: Ljudi moji, a možda je smisao života stalno tražiti smisao", s čime se Košuta slaže. Jer, rekao je, zašto smisao života ne bi bio stalno traženje dobra. Osvrnuo se na svoju dugogodišnju psihoterapijsku praksu i rekao kako u posljednje vrijeme govori samo jednu rečenicu: "Ljudi moji, kada se ujutro probudite i obavite jutarnji ritual, može se napraviti samo jedna stvar, a to je slobodna čovjekova volja - mogu se odlučiti ili ću potražiti dobro ili ću 'prčkati po zlu'. Složen, slojevit i dubok roman koji podrazumijeva suosjećanje Spisateljica Irena Matijašević smatra kako je riječ o složenom, slojevitom i dubokom romanu koji je najbolje početi raščlanjivati od naslova gdje taj "Ćutim te" nije nimalo slučajan i ujedno je jedini autoričin naslov koji ima "te" i prva "ti", a ne "ja" poruka. Jer, dodala je, mi lako proizvodimo "ja" poruke, a one "ti" su daleko rjeđe.

Žanrovski je roman djelomice i roman o odrastanju vrlo senzibilnoga djeteta, detektira razloge suicida i pokazuje jednu istraumatiziranu obitelj, rekla je Matijašević. Spomenula je kako autorica na jednom mjestu kaže, suprotno Tolstoju, kako su sve obitelji nesretne na isti način i nesreća izgleda isto u svakoj obitelji. Autorica je posvjedočila kako je razmišljala da naslov romana bude tuga jer, rekla je, postavlja se pitanje što učiniti kada te tuga ne napušta. Druga opcija za naslov bila je melankolija, no smatra da bi taj naslov bio preuzetan ako se sjetimo "Melankolije" glasovitoga Albrechta Dürera. Ipak, istaknula je, melankolija je stvarno stanje u knjizi, a ona, rekla je, "nije ništa drugo no radost što još uvijek možemo biti tužni".