Palača Gvozdanović - priča o kulturi stanovanja zagrebačkog visokog društva

U jednoj od najljepših ulica grada, iza jedne naizgled posve obične fasade, skriva se jedan od najljepših bisera Gornjega grada - građanska kuća obitelji Gvozdanović.

Palača je izgrađena na nekadašnjem gradskom bedemu Gornjega grada na prijelazu iz 18. i početku 19. stoljeća. Tijekom 19. stoljeća, promijenila je nekoliko vlasnika, sve dok ju nije kupio veleposjednik Dragutin pl. Gvozdanović i njegova supruga Anka.

Palaču čini stambeni prostor na katu koji je opremljen u duhu neostilova, a vrt, koji se nalazi na padini prema Tuškancu, uveden je u hrvatski registar spomenika vrtne arhitekture.

U tom jedinstvenom ambijentu ove palače, posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović, pijanistica i ljubiteljica umjetnosti, početkom 20. stoljeća priređivala je domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave, a svaki gost u njenu se domu osjećao posebnim, poštovanim i dobrodošlim.

U svojim prostorima, palača skriva zbirku Anke Gvozdanović, koja svojim uređenjem dokumentira kulturu načina života imućnijeg stanovništva u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Anka Gvozdanović darovala je 1966. godine palaču građanima grada Zagreba pod uvjetom da se ona sačuva kao ambijentalna muzejska cjelina. Palačom i zbirkom danas upravlja Muzej za umjetnost i obrt.