Što čitati: o hrvatskoj sadašnjosti ili talijanskoj prošlosti

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' preporučuje što čitati, predlaže književna događanja te komentira novosti u književnom svijetu.

Galovićeva jaesen, Nagrada 'Fran Galvić' i Nagrada 'Mali Galović'

Međunarodni festival književnosti Galovićeva jesen ove će se godine održati od 26. do 28. listopada u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu. Na festivalu će gostovati autori iz Hrvatske, Slovenije i Slovačke, a u tri dana održat će se programi za sve uzraste: autori će se predstaviti u nizu osnovnih i srednjih škola, čitat će na 'G' točkama, sudjelovati u kulinarsko-književnom programu na kojemu će se pripremati jela nacionalnih kuhinja.

Na festivalu će se između ostaloga dodijeliti Nagrada 'Fran Galović' za najbolje djelo na temu zavičaja i identiteta i Nagrada 'Mali Galović' koja od ove godine dobiva nacionalni karakter jer u natječaju sudjeluju učenici iz cijele Hrvatske.

Marina Vujčić - Pitanje anatomije

Marina Vujčić trenutno je jedna od najagilnijih i najčitanijih hrvatskih književnica, gotovo književni fenomen, za njezine knjige postoji veliki čitateljski interes, u knjižnicama i liste čekanja za nekoliko mjeseci unaprijed.

U književnosti se javila 2010. romanom 'Tuđi život', nakon kojega su uslijedili 'A onda je Božo krenuo ispočetka', 'Mogla sam to biti ja', 'Susjed' koji je osvojio nagradu VBZ-a na anonimnom natječaju, 'Otpusno pismo' u koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem. Također je i dramska autorica, dva puta nagrađena nagradom 'Marin Držić'.

Tajna njezina uspjeha, osim u dobrom pisanju, svakako leži u tome što je riječ o autorici koja se odmiče od tema svakodnevice u onome smislu kako je obrađuje većina domaćih autora. Ona od svakodnevice polazi, ali iz nje izvlači individualne priče i likove koji su nam bliski, 'naši', gotovo susjedi. Čini to uz mnogo emocija i humora. U svojim romanima, koji uvijek imaju odličnu unutarnju dinamiku, u središte pozornosti stavlja likove koji su naizgled čudaci, ljudi koji su prošli neku traumu i čiji je život obilježen samoćom i otuđenošću. Prema svojim likovima, ali i čitatelju, pripovjedačica je iznimno empatična; ona ih suočava s problemom, ali na neki način i pomaže da ih prebrode.

U njezinom novom romanu, Pitanje anatomije,  riječ je o dvoje ljudi - Veroniki Vinter i Florijanu Baueru koje će povezati slučajnost, jedan neobičan, čak pomalo bizaran oglas u novinama. Florijan, naime, traži žensku osobu za milovanje leđa i 'dodir bez primisli', a Veronika će biti dovoljno hrabra da se na taj oglas javi. Leđa iz oglasa temeljni su simbol romana vezan uz 'pitanje anatomije', odnosno činjenicu kako su leđa jedini dio ljudskog tijela za čije je milovanje potreban drugi. Veronika je bankarska službenica koja se zbog kredita u švicarcima našla u dugovima i nezgodnoj egzistencijalnoj situaciji, a Florijan je nakon iznenadne smrti supruge i riješene egzistencije jednim patentom krenuo stazom čudaštva u kojemu mu je na prvom mjestu potpuna samokontrola i životna rutina u kojoj je sve unaprijed isplanirano i nema mjesta za emocije. Dakako, oboje nose vrlo ozbiljnu prtljagu prošlosti; obiteljske traume iz vremena odrastanja. Njihov slučajan susret, ljusku po ljusku, uklanjat će sve te terete prošlosti i dovesti do otvaranja - Florijana u pravcu iskazivanja emocija i suočavanja s prošlošću, a Veroniku u smjeru slikarstva za koje oduvijek ima talent ali ga je morala potisnuti.

U romanu je osim gotovo traktata o nastanku slikarskog ciklusa, leđnog ciklusa koji zaokružuje Veronika, naglašene uloga književnosti i njezina preklapanja sa stvarnim životom (kratke priče četvero autora koje čita Florijan). Roman, uz brojne simbole, donosi i promišljanje o tome kako čovjek, čak ni svojom anatomijom, nije predodređen na samoću i bijeg od vanjskog svijeta. Iako ponekad opasan, taj vanjski svijet je i prilika za preokret, korak koji je potrebno učiniti za promjenu i izlaz. Kao što umjetnost treba izaći među ljude, tako i čovjek treba izaći u suodnos s drugima.

Autorica svojim likovima sjajno zalazi ispod kože, odlično psihologizira i prezentira emocije. Vješto ispripovijedano, duhovito, odličan stil.

Rita Monaldi, Francesco Sorti - Malaparte, smrt kao ja

Talijanski književnici pozornost, osim kvalitetom, pobuđuju i činjenicom da književnost stvaraju pišući skupa. Poznati su po povijesnim romanima u kojima donose uvijek drukčiju interpretaciju događaja i povijesnih ličnosti.

Interpretacija života (i smrti) talijanskog novinara, književnika i diplomata Curzia Malapartea, 'enfant terriblea' talijanskog fašističkog pokreta i velikog zavodnika - triler je sjajna zapleta, sa znalačkim omjerom priče i kronike.

Otok Capri, kolovoz 1939., Italija je u raljama fašizma, a Drugi svjetski rat samo što nije počeo. Na zabavi pod zvijezdama prepunoj talijanskih aristokrata, nacista, špijuna i milijunaša, književnik Curzio Malaparte, susreće zagonetnu ljepoticu, ženu koju je čekao cijeli život. Dvojica će mu agenata Mussolinijeve tajne policije dati do znanja da ga sumnjiče za ubojstvo mlade engleske pjesnikinje. Malaparte se skriva, ali se ne predaje.