Retrospektivna izložba fotografija Roberta Franka

Retrospektivna izložba fotografija Roberta Franka, jednoga od najznačajnijih i najutjecajnijih američkih umjetničkih fotografa druge polovice 20. stoljeća, koja predstavlja djela iz svih razdoblja njegova stvaralaštva, otvorena je u utorak navečer u muzeju Albertini u Beču.

Retrospektivna izložba američkoga fotografa švicarskoga podrijetla obuhvaća oko 110 eksponata: knjige, dva dokumentarna filma te crno-bijele fotografije iz njegova ciklusa fotografija o američkoj stvarnosti "The Americans", zatim fotografije njegovih ranih švicarskih reportaža, te putovanja Europom kao i njegov kasniji introspektivni opus. Izložba prikazuje nekoliko njegovih knjiga, poput pariškoga i njujorškoga izdanja knjiga "Amerikanci", "Linija moje ruke" te dva njegova dokumentarna filma "Pull my Daisy" koji je postao klasikom američke supkulture  i autobiografski dokumentarni film "Razgovori  u Vermontu". Frank je s legendarnim fotografijama američkih običnih, jednostavnih, bezimenih ljudi, pisao povijest fotografije bilježeći okom kamere razdvojenost društva američkog Juga i Sjevera, prikazujući kontraste između bogatih i siromašnih, rekao je na konferenciji za novinare u bečkom muzeju Albertina njezin direktor Klaus Albrecht Schroeder, ocjenivši je kao vrhunac izložbi  fotografija u Albertini.

Frank je bio beskompromisni umjetnički fotograf, njegove omiljene, posebno izražajne teme, osamljenost i izoliranost ljudi posebice dolazi do izražaja u seriji fotografija "Ljudi koje ne vidiš", koje su imale narativni karakter", rekao je kustos izložbe Walter Moser. Dodao je da su njegove umjetničke radove poslijeratnog američkog društva tamošnji časopisi  odbijali objaviti jer su smatrali da su mu djela bez nade te su mu predbacivali da je zločest i da ne voli Ameriku. Razočaran što mu se reportaže ne objavljuju, natjecao se za Guggenheimovu stipendiju, koju i dobiva te 1955/ 56. odlazi na putovanje Amerikom, gdje nastaje njegov najradikalniji projekt u kojemu slikom kritički prikazuje američko društvo. Na tom putovanju napravio je 27.000 fotografija, od kojih su 83 objavljene u knjizi "Amerikanci", koja prvobitno nije pozitivno prihvaćena, ali već šezdesetih godina u stručnim umjetničkim krugovima dobiva veliko priznanje.

To je najuspješnija knjiga fotografija s kojom je Frank unio revoluciju u estetiku fotografije i pisao povijest fotografije
, ocijenio je Schroeder. Knjiga fotografija o američkom stilu života, koju je uz predgovor Jacka Kerouca zbog kritičkih tonova najprije objavio 1958. u Parizu pod naslovom "Les Americains", a godinu dana nakon toga u New Yorku pod naslovom "The Americans", potaknula je razvoj nekoliko umjetničkih pravaca - happeninga, pop-arta, junk-arta. Tom fotografskom knjigom Frank je dokumentirao ljude na ulici, a umjetničkim radovima, na kojima prikazuje rudare iz Walesa i Rolling Stonese, napravio je sebi spomenik, rekao je kustos izložbe Walter Moser.

Frank je davno rekao da je fotografija usamljeno putovanje, a baš to putovanje donijelo mu je uspjeh i priznanje. Napravio je najutecajnije fotografske radove poslijeratnog američkog društva i načina života kao i ulične fotografije koje su ga učinile slavnim, rekao je kustos  Walter Moser. Napomenuo je da je za organizaciju te izložbe Albertina morala dobiti pristanak umjetnika, koji povučeno živi u Kanadi. Prema Moserovim riječima, izložbe Frankovih djela rijetko se organiziraju jer nije bio zadovoljan jednom izložbom u njujorškom muzeju MOMA-i. Filmski muzej u suradnji s Albertinom prikazat će od 10. do 27. studenog sveobuhvatnu retrospektivu njegovog filmskog stvaralaštva. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja.