Buntovnice bez razloga

U Muzeju suvremene umjetnosti do 10. prosinca traje velika retrospektivna izložba svestranog umjetnika 20. stoljeća Vjenceslava Richtera. Mnogo je i popratnih sadržaja. Učenici i studenti umjetničkih škola i fakulteta predstavljaju i svoje radove inspirirane ovim velikanom, ali i primjenjive u danas toliko važnoj industriji. Mladi buntovnici 21. stoljeća inspirirani su buntovnikom 20. stoljeća.

On je Buntovnik s vizijom, arhitekt po naobrazbi, jednako vješt i značajan i kao slikar, kipar, scenograf, urbanist i dizajner – Vjenceslav Richter . Predstavljen je na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu povodom 100. godišnjice rođenja. Životni put završio je 2002., ali ostaje kao inspiracija. Zato je uz izložbu ovog velikana predstavljen i edukativni projekt Richter 100. Autorica izložbe Vesna Meštrić uključila je u ovu značajnu retrospektivu i učenike Škole primijenjene umjetnosti i studente Tekstilno tehnološkog fakulteta. Godinu dana su učenici, studenti i mentori stvarali paralelne izložbe.

Mentorica Bernarda Cesar iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu ističe da su intenzivno radili ovom projektu kroz svih 9 odjela škole što u konačnici znači daje bilo uključeno nekih 100 učenika čiji su radovi zbog svoje izvrsnosti i kvalitete zastupljeni na ovoj izložbi.  Jedna od njih je Monika Markić čiji je rad konture reflection. Zadatak nam je bio da napraviti neki rad inspiriran Richterovim radovima kroz njegov cijeli život. Kod njega me najviše impresionira to njegovo eksperimentiranje i zapravo igranje s bilo čime. Sa svim živim. Svašta je isprobavao, pa sam i ja počela nešto relativno jednostavno a opet nešto blisko svima.  

Studenti Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu interpretirali su rad ovog vizionara u jednom od rijetkih materijala kojim se nije bavio: u tekstilu. A mentori su u projekt uključili i tekstilnu industriju, tvornicu Čateks iz Čakovca. Tako je nastao spoj edukacije, umjetnosti i industrijske proizvodnje jedinstvenog domaćeg proizvoda. Nakon upoznavanja sa sadržajem onoga što je Richter ostavio iza sebe vezano za arhitekturu i za umjetnost studenti su trebali krenuti u istraživanje,  objašnjava Koraljka Kovač, mentorica s Tekstilno tehnološkog fakulteta u  Zagrebu. Zahvaljujući izložbi, rad prvoplasirane studentice Ane Raguž već je u prodaji. A svi izloženi radovi mogli bi ispuniti prazninu na domaćem tržištu. Studentica Silvija Kranjec svojim je radom zaslužila treće mjesto, a ima i ideju što s njim. Referirala sam se na njegovu geometriju, na njegovo korištenje geometrije u slaganju zanimljivih vizualnih oblika. Tako je nastao i moj rad. Koristila sam većinu boja koje je i on koristio u svojim slikarskim radovima.  Za svoj uzorak kaže da bi se savršeno uklopio u neki jesenski kaput jer bi se svojom geometrijom isticao; svojim dizajnom bi se isticao od drugih kaputa…

Buntovnik s vizijom iz 20. stoljeća, Vjenceslav Richter, tako ostaje vječna inspiracija buntovnim generacijama 21. stoljeća u stvaranju njihovih vizija, u za njega karakterističnom eksperimentiranju, u stvaranju umjetnosti koja može oplemeniti likovnu sliku Hrvatske, ali možda i unaprijediti gospodarstvo.