Što čitati: krimić smješten u akademski svijet

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' preporučuje što čitati, predlaže književna događanja te komentira novosti u književnom svijetu.

Laurent Binet - Sedma funkcija jezika

Laurent Binet rodio se 1972. u Parizu. Diplomirao je književnost na Sveučilištu u Parizu i radio kao predavač francuskoga jezika. 'HHhH' njegov je prvi roman, objavljen 2010., za koji je dobio nagradu Goncourt u kategoriji debitanata. Njegov drugi roman 'Sedma funkcija jezika' izašao je 2015. i nagrađen je Nagradom Fnac za roman za 2015.

Krimić smješten u akademski svijet vjerojatno zvuči pretenciozno, no ovaj je roman sve samo ne to - nekadašnji profesor francuskog, naime, zafrkava se s glavnim predstavnicima francuske filozofije i tako nastaje duhovit krimić u kojem se pojavljuju poznati akteri teorijske scene. Kad slavni književni teoretičar, lingvist i kritičar Roland Barthes, jedan od najutjecajnihih francuskih filozofa svoga vremena,  25. veljače 1980. strada u naletu kamioneta praonice rublja kojim upravlja pripiti Bugarin, isprva sve djeluje kao obična nesreća. No, Barthes je kod sebe imao vrlo važan dokument, a prije nesreće bio je na ručku s budućim francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom, stoga njegov udes izaziva veliku pozornost francuske vlasti i raznih tajnih službi.

Napeta priča se naslanja na stvarne činjenice i događaje i u nju su uključene brojne intelektualne ideje i koncepti, pa se roman usprkos ironiji čita i kao nekakvo 'ljubavno pismo' francuskoj teorijskoj misli 20. stoljeća. Da li se radilo o nesreći ili ubojstvu zbog stvari koje je Bartes znao? Pokušava se, naime, utvrditi da li sedma funkcija jezika koja omogućava da u bilo kojoj situaciju možeš bilo koga uvjeriti u bilo što, doista postoji - to je funkcija jezika kojom se može manipulirati masama i na kraju zavladati svijetom. Policijsku istragu vodi inspektor Bayard, koji se ne snalazi u intelektualnome miljeu, pa za asistenta i 'prevoditelja' uzima mladog semiologa Herzoga

Duhoviti i ironičan krimić u kojem se spretno vijuga među stvarnim činjenicama i fikcijom i u središtu mu je teorija urote. Fragmenti intelektualnih ideja i koncepta, od strukturalizma, lingvistike i nove filozofije. Francuska intelektualna scena sedamdesetih; ironizira neke od velikana kao što su Foucault, Kristeva, Derrida, Lacan - imitira njihove razgovore, sukobe, predstavlja njihove teorije u pojednostavljenom obliku, oslikava sveučilišnu atmosferu. I Umberto Eco se pojavljuje u bolonjskoj epizodi, atentata na bolonjskoj željezničkoj postaji koji se povezuje s tajanstvenim papirima - promišljen nastavak Ecovih romana koje uvijek pokreće teorija urote, samo što je Binet mnogo duhovitiji; nema ništa smiješnije od teoretičara zasjenjenih akademskom slavom koji u susretu s inspektorom govore besmislene citate iz svojih knjiga, besmislene u smislu istrage. 

Pozadina su i predsjednički izbori na kojima pobjeđuje Mitterrand. Roman je konstuiran na način da u njega može ući i ljubitelj krimića i čitatelj koji želi spoznati svijet intelektualnih ikona. Američki kampusi, pariške predavaonice, klubovi u kojima se odvijaju dvoboji teoretičara... - satira sveučilišnog rivalstva i ideoloških sukoba unutar intelektualnih elita, od kojih se inspektoru koji vodi istragu jednostavno vrti u glavi. Dinamična fabula - traženje dokumenta, lažni dokument, ubojstva, praćenja, bugarski agenti, kćeri ruskih veleposlanika u Parizu i vrlo magloviti tragovi... Ekscentričan život slavnih teoretičara. Teza da riječ nikad nije samo riječ, nego uvijek sadrži i dodatne konotacije, nikad nije samo ono što piše. 

Što se dogodilo s dokumentom, kojih zapravo ima tri, da li doista postoji sedma funkcija jezika ili je to mit, je li to roman o ubojstvu, mogućnosti manipulacije jezikom, posveta velikim imenima teorije ili igra? Roman koji sadrži teoriju, a ima zaplet koji nimalo ne zagušuje teorija.