Oprezno s antibioticima!

S hladnijim vremenom počinje sezona najčešće zarazne bolesti u ljudi - prehlade. Važno je znati da je to akutna virusna infekcija, da ju, kao uostalom i gripu, uzrokuju virusi pa antibiotici nisu lijek za te boljke. Uzimajući antibiotike zbog prehlade i gripe nećete brže ozdraviti, no doprinijet ćete povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike.

Mikrobiološka rezistencija na antibiotike (antimikrobna rezistencija, AMR) u današnje vrijeme predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i preuzima sve veću važnost u svijetu. Povećanje broja multirezistentnih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike. Čak štoviše, 'stari' antibiotici, a ponekad i 'noviji', postupno su uklonjeni s tržišta jer nisu ekonomski isplativi, premda su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije je velik izazov kojeg su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje iznimna važnost među izazovima održavanja javnog zdravlja.

Da bi se znao točan odgovor na pitanje što je antibiotska rezistencija, potrebno je naglasiti da su antibiotici vrijedni lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, ali se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije. Nažalost, antibiotici se često uzimaju nepotrebno, npr. za liječenje virusnih repiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom, ali ne dokazanom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili u svrhu prevencije bakterijskih infekcija u dječjoj praksi. Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i u životinja,  a nalaze se i u namirnicama, što se također održava na zdravlje ljudi.

Kako upravo počinje sezona respiratornih infekcija, podsjetimo se da se one mogu spriječiti jednostavnim mjerama bez uporabe antibiotika – učestalim pranjem ruku, uporabom jednokratnih papirnatih maramica i izbjegavanjem dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorima.

Hrvatska se ubraja u zemlje s velikom potrošnjom antibiotika. Dnevno čak 100.000 Hrvata uzima antibiotike, pri čemu nisu potrebni za njih od 60 do 80 posto ili se upotrebljavaju neodgovarajući. Na svakih sto Međimuraca dva troše antibiotike, no u najsjevernijoj županiji potrošnja je manja od hrvatskog prosjeka. Od 2000. nema porasta, a u proteklih nekoliko godina čak se bilježi blagi pad. Plod je to i petogodišnje javne kampanje. Provodi se u doba godine kad su gripa i prehlade na vrhuncu, objasnila je prim. Marina Payerl-Pal, ravnateljica HZJZ-a: