Što sve utječe na kvalitetu mesa?

Često se brinemo hoće li riba ili meso biti zdravstveno ispravni - bez parazita poput trihinele, opasnih bakterija kao što je salmonela ili virusa, primjerice onog svinjske gripe. Pritom zaboravljamo na kvalitetu. A na nju utječu brojne finese u uzgoju. Znamo li, primjerice, prepoznati je li svinjetina na tanjuru od tovljenika koji je kastriran?

U mnogim dvorištima svinjokolja je sada u punom zamahu. No malo tko pita je li svinja kastrirana ili nije. Na OPG-u u Putinovcima nedaleko od Đakova, svinje su odavno ostale bez svojih obilježja spola.

Iz Središnjeg saveza uzgajivača svinja objašnjavaju da muške primjerke kastriraju sedmog dana života i rade još neke tehnološke postupke. Tako smanjuju troškove i manipulaciju sa svinjama.

Ne kastriraju se svinje zbog zakonskog propisa, već zbog kvalitete mesa. Nestaju oni nepoželjni mirisi prilikom pečenja i konzumacije, kažu uzgajivači. Uz to, kastrirane svinje su mirnije, bolje jedu i napreduju, meso je zdravije, zrelije, nabijeno, bolja je kvaliteta masnog udjela, bolje je prošarano.

Kod nas praksa da se svinje tove 10 mjeseci, da bi dostigle željenu težinu od više od stotinu kilograma.  To je trenutak kada su u životinji već proradili hormoni.

Muške životinje, pogotovo svinje, imaju izraziti miris mesa po spolu, to su zvali miris po urinu, po mokraći i zbog toga su se na našem području i inače svuda u svijetu su se svinje kao male kastrirale, prasad kao mala, objašnjava prof. dr. sc. Bela Njari s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i pritom napominje da miris nije štetan.

Iako u Europi imamo jedinstveno tržište, navike uzgoja ponešto su drugačije. Do 1. siječnja 2018. preporuka je, ali ne i zakonska obveza, da se napusti praksa kastriranja svinja.

Sve više svinja se ne kastrira, uzgaja se intaktno, odnosno bez kastracije mužjaka ili se radi na imunokastraciji, koja je jedna od mnogih alternativnih metoda. Za imunokastraciju zasad je na tržištu dostupan tek jedan proizvod, najjačeg svjetskog proizvođača lijekova. Cjepoivo "radi" po principu blokade. Aplikacijom preparata se blokira veza između hipofize i testisa i ustvari sprečava se aktivnost samog testisa te on zbog toga i atrofira.

Naši tovljači kažu nam da takvu alternativu žele svim silama izbjeći.

Nitko ne govori kakav će utjecaj biti za nekih dvadeset, trideset godina, kaže Tomislav Mikluš, dr. vet. med. na Hrvatskom veterinarskom institutu. Boji se, kaže, da bi mogle biti nesagledive posljedice.

Kako će Hrvatska primjeniti ove smjerinice u svoju praksu, iako je prepruka da se one uvedu do 1. siječnja 2018., u Ministarstva poljoprivrede zasad ne otkrivaju. Mnoge zemlje kaskaju s primjenom ove smjernice, pa tako i mi.

Potrošači o svemu malo znaju, a na kraju im je navažnije da si svinjetinu mogu prouštiti. Statistike pokazuju da Hrvat na minimalcu za kilogram svinjetine mora raditi četiri puta dulje nego stanovnik Danske. Ne čudi stoga što o kvaliteti onoga što jede najmanje razmišlja.