Ruđerovci važna karika u otkrivanju uzročnika bolesti spavanja

U suradnji sa znanstvenicima sveučilišta u Würzburgu, Cambridgeu, Erlangenu, Grenobleu, Ruđerovci doktorand Mislav Cvitković i profesorica Sunčane Smith dali su veliki doprinos kod proučavanja uzročnika afričke bolesti spavanja.
Rad doktoranda Mislava Cvitkovića iz teorijske fizike pod vodstvom prof. dr. sc. Ane-Sunčane Smith s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba objavljen je u uglednom svjetskom časopisu Nature Microbiology. Uspjeli  su odrediti strukturu i ponašanje proteina odgovornog za afričku bolest spavanja. Riječ je o parazitskoj bolesti ljudi i životinja. Rani simptomi su vrlo slabi. Ima ih puno… a tek kasnije kad se bolest proširi i zapravo izađe iz krvnog sustava i uđe u živčani, onda postane jako opasna. Onda zapravo bude bolest spavanja, jer vas od trenutka kada zahvati živčani sustav tjera na spavanje ili imate epileptičke napada... a može biti i smrtno,  objašnjava prof. Smith.
Parazit preferira tople krajeve, tako da je bolest u nekim regijama subsaharske Afrike redovita pojava, a riziku je izloženo 70 milijuna ljudi u 36 zemalja. Bolest spavanja je nešto što svi poznajemo, iz djetinjstva još znamo kao jednu od bolesti koju prenose CC muhe na stoku ili ljude,  dodaje profesorica Smith. Istraživanja opisana u ovom znanstvenom radu omogućuju određivanje načina na koji se fizička svojstva prenose u regulaciju bioloških procesa u membranama. Preko membrana odvija se sva komunikacija stanice s okolinom. Naši eksperimentalni suradnici su radili mjerenja difuzija odnosno gibanja proteina koji se zove varijantni površinski glikoprotein na membrani tripomesome. I oni su vidjeli da to gibanje ima nekoliko pod klasa, anisu znali interpretirati što to znači. Dakle vide gibanje molekule…  odnosno parazit se koristi mehanizmom antigenske varijacije – on se stalno mijenja, tako da stalno tjera i naš imunosni sustav na stalno prilagođavanje i u načelu domaćin umre od tog stalnog prilagođavanja,  pojašnjava doktorand Cvitković.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković konstruirali su algoritam koji statistički razdvaja podvrste gibanja molekule. Pokazali smo najprije da postoji jedna klasa koja je čisto kad nekakva nečistoća ili bilo što zaustavi u potpunosti molekulu - što zovemo traping ili jama. Drugo, pokazali smo da u onim molekulama koje se gibaju postoje dvije vrste gibanja, odnosno dvije brzine,  naglašava Cvitković.

Rad je financiran kao dio međunarodnog projekta Europskog znanstvenog vijeća (ERC) MembranesAct vrijednog 1,5 milijuna eura, namijenjenog istraživanju svojstava i funkcija membrana živih stanica. Ruđerovci će u sklopu toga istraživati i dalje. Sve ovo skupa je razvijanje mehanizma koji je viđen na ovom primjeru, ali je primjenjiv na puno širu skupinu organizama. Naravno, to još nitko nije izmjerio,  kaže Cvitković.

Rad je važan za buduće razumijevanje obrane stanica s glikoproteinskim zaštitnim slojem. A ako se ima u vidu da se i stanice nekih karcinoma štite tako, jasno je da je riječ o velikom doprinosu medicinskoj znanosti.