Hrvatsko zdravstvo pati zbog kroničnog nedostatka liječnika

Nije nepoznata činjenica kako hrvatsko zdravstvo pati zbog kroničnog nedostatka liječnika – od pedijatara, ginekologa pa sve do anesteziologa. Svaki četvrti liječnik u Hrvatskoj radi prekovremeno, mladi specijalizanti odlaze u inozemstvo, a u idućih deset godina u mirovinu će otići više od četiri tisuće liječnika. Alarmantni su to podaci objavljeni u Demografskom atlasu hrvatskog liječništva.

Oni koji svakodnevno spašavaju ljudske živote, odrađuju prekovremene sate i pomažu pacijentima čak i kada nisu na dužnosti, liječnici su čija je vrijednost za hrvatsko društvo neprocjenjiva. No, gorući problem za hrvatsko zdravstvo, a time i društvo kronični je nedostatak tog istog liječničkog kadra.

Najznačajniji problem hrvatskog zdravstvenog sustava je kadrovski deficit, ne samo što se tiče liječnika, već svih zdravstvenih djelatnika i unatrag dvije godine upozoravamo kako će to odrediti kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, kaže Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Hrvatska je liječnička komora tako odlučila prikazati objektivno stanje po pitanju zdravstvenog sustava te objediniti statističke podatke u opsežni,  Demografski atlas hrvatskog liječništva.

U njemu je, objašnjava Goluža, detaljno opisana situacija što se tiče ljudskog potencijala hrvatskog liječništva i može biti od pomoći svima onima koji žele urediti zdravstveni sustav.

Prema demografskim podacima objavljenima u Atlasu, u Hrvatskoj radi oko 14 tisuća 394 liječnika. Najviše liječnika primarne zdravstvene zaštite nedostaje u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj te Ličko-senjskoj županiji. Nedostaje pedijatara i to toliko da se ukidaju pojedine ordinacije pa će  pedijatrijska skrb djelomično obavljati liječnici obiteljske medicine.

Anesteziolozi su zapravo i struka koja je najviše otišla iz Hrvatske, radiologa nedostaje i psihijatara koji su otišli iz Hrvatske na rad u inozemstvo. U zadnje četiri godine na rad u inozemstvo je otišlo 560 liječnika i nitko se nije vratio u Hrvatsku, upozorava Goluža.

Nepovoljan trend, ističe predsjednik Hrvatske liječničke komore je i odlazak mlađih specijalista i liječnika koji čak nisu niti započeli specijalizaciju. Njihova prosječna dob je nešto više od 30 godina.

Ovi negativni trendovi ne dolaze još uvijek do izražaja, budući da je veliki broj liječnika pred mirovinom koji nastavljaju rad. No takvo stanje neće biti zauvijek održivo.

Podatak koji možemo iščitati iz ovog Demografskog atlasa je i činjenica da će u sljedećih 10 godina najveći broj liječnika otići u mirovinu.  4 000 najiskusnijih liječnika će otići u mirovinu. No ono što nam daje nadu je da će u tom periodu na Medicinskim fakutletima stasati novih 5000 liječnika, kaže Goluža.

No pitanje je koliko će tih istih mladih liječnika odlučiti usavršavanje i praksu nastaviti u Hrvatskoj. Jedan od razloga zbog kojih odlaze u inozemstvo je i radna opterećenost. Gotovo 70 posto liječnika tijekom 2016. godine radilo je prekovremeno, a takav se trend nastavlja i danas.

Još jedan od trendova hrvatskog zdravstva je i rastuća feminizacija. Prema podacima u Hrvatskoj je 63 posto liječnica, a privremeni prekid rada jedan je od faktora koje treba predvidjeti. Ojačati pravnu sigurnost liječnika, omogućiti im kvalitetno usavršavanje i svakodnevni život liječnika učiniti boljim, ističe predsjednik Goluža, smjerovi su kojima hrvatsko zdravstvo mora krenuti.

Izrada strategije koja bi na vrijeme spriječila još veći nedostatak medicinskog osoblja, jedna je od rješenja za bolju budućnost. Iako se Hrvatska ponosi vrsnim stručnjacima koji često ulažu nadljudske napore u spašavanju ljudskih života, potrebno je te iste stručnjake zadržati. A pacijentima pružiti zdravstvenu uslugu kakvu i zaslužuju.