Šteti li nam boravak u zatvorenom prostoru?

Zimi na niskim temperaturama i hladnoći, najviše volimo ostati u toplini vlastitog doma. Obično je to vrijeme kada uživamo u boravku na toplom, ali ako pretjeramo, možemo osjetiti glavobolje, vrtoglavice, mučninu, iritaciju nosa. K tome, često i sušimo rublje u zatvorenom prostoru gdje prijete isparavanja detrdženata i omekšivača, što može biti pogubno za zdravlje.

Ako se ne osjećate dobro, ako patite od glavobolje, vrtoglavice ili mučnine – ovih dana vjerojatno ćete prvo posumnjati na virozu ili gripu. Međutim, ako vas uz navedene tegobe također muči iritacija očiju i nosa te suhoća kože i svrab – moguće je da vaš organizam nepovoljno reagira na prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru.

U prostorijama u kojima se u cijelome stanu održava ista temperatura dolazi do gubitka vlage i suhi zrak je iritans za dišne puteve na što su posebno osjetljiva djeca i kronični bolesnici, upozorava Josipa Rodić, specijalistica obiteljske medicine.  

Tijekom zimskih mjeseci ljudi i do 90% vremena provode u zatvorenim prostorima. Posve logično, bježimo od hladnoće i nepovoljnih vremenskih prilika na toplo i suho.

No, kada vlažnost zraka padne ispod nekih 30-40 posto, onda dolazi do sušenja svega, kaže Goran Geber, specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata. Od parketa u sobi do svih stvari u sobi do naše kože i sluznice. S obzirom na to da dišemo na nos, prvenstveno se suši sluznica nosa.

Vlaga je ta koja omogućuje pokretanje trepetljikama u nosu – čija je zadaća filtriranje bakterija i virusa. Tako da suha sluznica može biti uzrok nastanka prehlade ili gripe. Suhi zrak je problem koji nije teško riješiti, no ako ste mislili da je trik u provjetravanju, morat ćemo vas razuvjeriti.

Sam taj zrak koji je hladan i ulazi izvana unutra, ne znači da je on vlažan zrak. Vi s hladnim zrakom dobivate osjećaj vlažnosti, međutim, to nije nužno vlažan zrak. Dakle i kad prozračimo i dobijemo kisik, taj zrak i dalje treba ovlaživati, savjetuje doktor Geber.

Zrak se može ovlažiti, na primjer, strojevima za ovlaživanje zraka. Neki će reći da nije loše odjeću sušiti u blizini radijatora – međutim, u tom slučaju može postojati opasnost od iritacije dišnih puteva tvarima koje isparavaju iz odjeće, poput deterdženta ili omekšivača. Ako se odlučite na postavljanje posudica s vodom na radijatore, pripazite da one ne postanu leglo mikroorganizama.

Pored suhog zraka, dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru povezuje se i s fizičkom neaktivnosti, pretilosti te nedostatkom vitamina D.

Ako želimo potaknuti transformaciju inaktivnog oblika D vitamina koji se stvara u našim bubrezima u aktivni koji je nužan za metabolizam kalcija i kostiju, barem 20 minuta dnevno barem jedna podlaktica će se morati izložiti suncu da bi do te aktivacije D vitamina došlo, poručuje doktorica Rodić.

Kako većinu tog vremena u zatvorenom prostoru mnogi provode pred ekranima računala ili televizije – dolazi i do zamora očiju.

Lijek za gotovo sve spomenute tegobe, današnjem je čovjeku dalek, a tako jednostavan i besplatan – riječ je o povezivanju s prirodom, šetnji, boravku na svježem zraku.