Što čitati: prikaz Indije ili psihološki triler

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'  preporučuje što čitati, predlaže književna događanja te komentira novosti u književnom svijetu.

Jagna Pogačnik
Jagna Pogačnik


U Hoću knjigu Megastoreu, u četvrtak, 18. siječnja u 19 sati s čitateljima će se družiti Damir Karakaš. Ovaj svima poznati autor proslavio se bespoštednim prikazima života u Lici, a svoju je spisateljsku karijeru okrunio posljednjim romanom 'Sjećanje šume' za koji je nedavno dobio književnu nagradu Fric. A sve to prije skore premijere (30. siječnja) predstave po romanu u Gavelli. Damir Karakaš će zasvirati  i svoju slavnu harmoniku i zainteresiranim će potpisivati primjerke svojih knjiga. S piscem će razgovarati urednik Kruno Lokotar.


Arundhati Roy
Arundhati Roy  (Foto: Facebook)

Arundhati Roy  - Ministarstvo potpune sreće

Indijska spisateljica i aktivistica Arundhati Roy svoj prvi roman, 'Bog malih stvari', potresnu priču o sudbini dvoje blizanaca čiji su životi uništeni zbog zakona o ljubavi, objavila je 1997. Roman je ubrzo postao svjetski bestseler, miljenik i publike i kritike, što je potvrdila i nagrada Booker. No Roy nije samo spisateljica, nego i aktivistica, te se u periodu nakon objave 'Boga malih stvari' više posvetila društveno-političkom djelovanju i objavila nekoliko knjiga političke publicistike.

'Ministarstvo potpune sreće' drugi je roman jedne od najznačajnijih intelektualki i spisateljica našeg doba, djelo koje se čekalo punih 20 godina. U svojem romanu autorica nas vodi mnogim godinama i prostorima Indijskog potkontinenta: od četvrti Old Delhija sve do planina i dolina Kašmira. Arundhati Roy priču o svojoj zemlji gradi oko nezaboravne plejade likova, onih koje je slomio svijet u kojem žive, ali i onih ponovo spojenih djelima ljubavi i nade. U ovom potresnom, duboko ljudskom romanu – djelu koje je istodobno i freska društva i intimno putovanje – slaže se slagalica njihovih života, a autorica, demonstrirajući na svakoj stranici čudesnost svog pripovjedačkog dara, pokazuje što sve književnost može. I u romanu autorica potvrđujući svoju društveno-političku angažiranost i uronjenost u kompleksnost indijske svakodnevice - od tradicionalnog života i običaja do ratnog kaosa Kašmira. Djelo obiluje opisima ljudske patnje, no Roy ga također prožima humorom, ironijom i više od svega sposobnošću za ljubavlju.

Glavna junakinja romana je Anjum, odgojena kao muškarac pod imenom Aftab, koja odlučuje prihvatiti svoj ženski identitet i postati hijra, žena zarobljena u muškom tijelu, a hijre su u nekadašnjoj Indiji imale gotovo status božanstva. No to je tek jedan od elemenata priče koja prati još nekoliko likova i u kojoj se izmjenjuje naracija u prvom licu sa sveznajućim pripovjedačem, odnosno, preciznije rečeno, pripovjedačicom. Anjum nakon jednog jezivog događaja seli na groblje. Na tom će groblju najprije spavati na zemlji, sagraditi kućicu, proširiti je, izgraditi apartmane, iznajmljivati sobe u kojima uz grobne humke spavaju gosti, otvorit će školu u koju će doći otmičarka djeteta, čija je duša ugasnula nakon pokolja kojima je svjedočila u Kašmiru...

Roman ima epski zamah te se bavi i nizom aktualnih tema, a sve zajedno 'odražava viziju Roy o zbunjujuće lijepom, kontradiktornom i slomljenom svijetu' u kojem živimo. Humana i angažirana proza bliska mračnoj bajci, autorica stvara svijet u kojem njezini likovi prelaze granice kako bi pronašli tu najveću sreću koja se spominje u naslovu. Radnju nosi mnoštvo likova koji se kreću oko Kašmira i njegovih zamršenih političkih odnosa. Njeni junaci, ljudi koje nemilosrdno lomi svijet u kojem žive, bivaju spašeni, iscijeljeni ljubavlju i nadom. Zbog toga, oni su i čvrsti i krhki, i nikada se ne predaju. Roman opominje da u današnjem svijetu i oni nevidljivi ljudi i njihove borbe o kojima ne znamo ništa, njihov nemir i bol imaju pravo postojati.

Roy mnogi uspoređuju s Dickensom, Marquezom, Rushdiejem. Za ovaj roman možemo mirno reći da je suvremena povijest Indije ispričana iz više kutova: pripadnika najnižih kasti, vojnika, seljaka, ali i životinja.

Clare Mackintosh
Clare Mackintosh (Foto: Facebook)


Clare Mackintosh – Vidim te

Clare Mackintosh
je provela 12 godina u policiji, između ostaloga i u odjelu za kriminalističke istrage, a to je iskustvo vidljivo u njezinim romanima. Njezin prvi roman, 'Pustila sam te', bio je najbrže prodavan naslov krimića 2015. godine.

Napeti psihološki triler 'Vidim te' nastao na temelju svakodnevice; izloženost javnosti suvremenog čovjeka. Kad Zoe Walker vidi svoju fotografiju na stranici s oglasima jednih londonskih novina, odluči saznati zašto se ona tamo našla. Nema pojašnjenja: samo zrnata slika, internetska adresa i telefonski broj. Pokazuje ju članovima svoje obitelji, koji su uvjereni da je to tek netko tko nalikuje na nju. Ali sutradan se u oglasu pojavljuje fotografija druge žene, a dan poslije opet neke druge.

Kompleksan prikaz dviju žena koje se upuštaju u opasnu igru otkrivanja identiteta bolesnog uma nakon smrti jedne žene čija je fotografija također izašla u oglasniku, povezuju se s detektivkom i nastoje razotkriti tajnu jedne internet stranice…