Ovrhe postaju naša svakodnevica

Ovrhe su postale naša svakodnevica. Mnogi se iznenade kad shvate da na računu nemaju novca jer ga je pojela ovrha za dug za koji nisu znali da postoji. Takvo neugodno iskustvo doživjela je i naša sugovornica kada je doznala da je ovršena zbog - duga za vodu od prije šest godina. Račune redovito plaća i nije joj jasno zašto opomene nisu jasne i transparentne.

Umirovljenica Ljiljana Novina iz Oroslavja ovršena je prošlog mjeseca zbog duga Hrvatskim vodama od 339 kuna. Dug i troškove ovrhe platila je gotovo 1000 kuna. Drugog izbora, kaže, nije imala. No sumnja da su Hrvatske vode pogrešno knjižile njezine uplate.

Terete me za 2012. jednu ratu, za 2013. jednu ratu, za 2014. dvije rate i za 2017. dve rate. Ja te potvrde imam, stoje kod mene da su plaćene. Oni sve to prebijaju, zatvaraju stari dug s ovim uplatama koje sam ja nabrojila, žali se Novina.

Sve račune redovito plaća. Ljuti ju što su računi nejasni i netransparetni pa potrošači, ako su i propustili platiti neki račun, za to saznaju tek kad dobiju ovrhu.

Tvrdi da je u Hrvatskim vodama dobila usmeno objašnjenje da se stari dug, još iz 2010. "zatvarao" uplatama s novih uplatnica. Smatra da je za dio duga nastupila zastara. U Hrvatskom vodama kažu da nije.

Rok zastare za vodu, struju plin i ostale komunalne usluge je godinu dana, za obaveze osiguranja tri godine, Hrvatske vode 6 godina.

Zakon o zaštiti potrošača obvezuje pružatelja usluge da na novim uplatnicama potrošača obavijesti koliki mu je dug. To je ujedno i opomena, koja produljuje rokove zastare. Veće su tako šanse da će se stari račun naplatiti ovrhom nego otići u zastaru - kao što je bilo u slučaju gospođe Ljiljane Novine.