Kako se isplaćuje naknada autorima za posudbu knjiga u knjižnicama?

Književnicima, prevoditeljima i ilustratorima isplaćuju se naknade za djela koja se posuđuju u knjižnicama, no ne onako kako bi i koliko bi trebalo. Problema ima mnogo jer sustav se pokazao nedovoljno razrađenim te se sada - potkraj siječnja i početkom veljače, očekuje isplata za posudbe u 2015. godini.

2 milijuna kuna - iznos je koji će uskoro podijeliti najposuđivaniji autori u knjižnicama, ali tek za 2015. godinu. Na prvom je mjestu liste najposuđivanijih autora prevoditeljica Vesna Valenčić, slijede je književnici Pavao Pavličić i Miroslav Krleža te ilustrator Niko Barun. U konačnici to je više od 2000 ljudi koji imaju pravo na isplatu, a govorimo o piscima, prevoditeljima i ilustratorima. Velik je problem doći do svih tih ljudi,  kaže književnica i tajnica Društva hrvatskih književnika Ružica Cindori te dodaje da probleme s prikupljanjem podataka imaju i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) jer u narodnim knjižnicama rade u različitim sustavima.

NSK-ova je baza za podatke iz 20 narodnih knjižnica u Sustavu autorske naknade, ali ne obuhvaća sve knjižnice. Podaci su stoga upitni, a nekima kasne isplate i za 2013. i 2014. godinu. Trudit ćemo se doći do tih ljudi jer oni tijekom 5 godina mogu potraživati isplatu,  zaključuje Ružica Cindori. 

Najmanji je iznos 100 kuna, najveći 40 tisuća, a izračunava se množenjem s brojem posudbi, za pisce iznosi 100%, prevoditelje 40%, a za ilustratore 10% ili 50 % u slučaju slikovnica. Kad se zbroji i oduzme - riječ je o dvoznamenkastim iznosima. Mogla bih to usporediti s natalitetnom politikom: ne možete roditeljima samo dati novac, nego morate kroz više segmenata uložiti više sredstava. To su mali iznosi, a kultura je vrlo moćna,  komentira književnica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade Silvija Šesto.

Sada se čeka novi pravilnik jer je uveden i novi Zakon o autorskom pravu, a posao od NSK-a preuzima HDS-ZAMP, koji apelira na autore da se prijave. Bez njegovih osobnih podataka, konkretno, broja računa i poreznog statusa, naknada se ne može isplatiti. Autori moraju znati da su ti podaci nužni,  poručuje Davorin Penc iz Sektora pravnih poslova HDS-ZAMP-a.

Naš najizvođeniji suvremeni pisac Miro Gavran u drugim zemljama ima više koristi od kazališnih dasaka nego od knjižnica. Svojevrsnu naknadu za posudbu dobivam od Amazona gdje su moje knjige na engleskom dostupne kao elektronske knjige, međutim za posudbu u ovim drugim zemljama je nužno da se čovjek prijavi i sklopi ugovor kao što i mi u Hrvatskoj to moramo učiniti,  obrazlaže Miro Gavran.

Francuska godišnje isplaćuje 12 milijuna eura naknade, Njemačka obuhvaća i novinare i izdavače s 40 milijuna, a Bugarska, pak, takav sustav ne prepoznaje. Za Hrvatsku će uskoro odgovor dati Ministarstvo kulture.