60-te: turbulentno desetljeće u Muzeju za umjetnost i obrt

Svoj veliki hit u travnju najavljuje zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) izložbom Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost.

Tim istaknutih stručnjaka s različitih područja - likovne umjetnosti, glazbe, mode, arhitekture - u čak 18 dionica presijecat će turbulentno desetljeće od 1958. do 1971. godine, u kojem su se i u Hrvatskoj i u svijetu mijenjale političke, ekonomske i kulturološke paradigme.

Šezdesete godine su put liberalizacije. 1966. godine padom Rankovića dolazi do veće federalizacije,odnosno jačanja posebnosti svake republike. Hrvatska je najsamosvjesnija u tom pogledu, i od te se godine stvaraju temelji onoga što će biti samostalna Hrvatska,  rekao je autor projekta Zvonko Maković koji je podsjetio na to da su se tada stvarala najveća djela u području likovne umjetnosti i arhitekture: Bilo je to vrijeme Novih tendencija, Gorgone, Muzičkog bijenala, zlatno doba za kazalište, film, glazbu, medije…





Najmanji eksponat na izložbi je antibaby pilula koja je izmijenila kulturu našeg ponašanja i otvorila vrata za nove osjećaje, a najveći je Fićo, velika žudnja građana Hrvatske i Jugoslavije, koji u to doba nije bio samo predmet za upotrebu nego i statusni simbol,  napomenuo je Maković koji je ideju za izložbu dobio 2004. godine, dok je radio izložbu Pedesete u Domu HDLU-a: To je bila tek skica za ono što se kasnije razvilo, pedesetih su začete ideje koje će se do kraja realizirati šezdesetih,  pojasnio je Maković.

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović rekao je da je tih godina završilo poslijeratno razdoblje, paradigme su se mijenjale i na globalnoj razini te je počela epoha čiji se odjeci osjećaju i danas. Bilo je to specifično vrijeme, postavljala su se pitanja individualnih i društvenih sloboda, a velike svjetske teme bile su važne i kod nas. To je razdoblje u kojemu je došlo do otapanja krutog sustava i erupcije na svim područjima,  istaknuo je Gašparović.

Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva na izložbi će obraditi Ante Batović, dok će Igor Duda prikazati kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije.

Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić.

Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.

Zlatno doba filma u Hrvatskoj predstavlja Tomislav Šakić, pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije. Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio, televiziju i njezine začetke Nada Zgrabljić Rotar.

Vizualni identitet i postav izložbe potpisuju Numen/For Use i Oaza, a izložbu će pratiti opsežna monografija koju MUO izdaje u suradnji sa Školskom knjigom, prigodni suveniri, edukativni programi, okrugli stolovi, predavanja vezana uz pojedine tematske cjeline, koncerti s glazbom iz tog razdoblja, filmske projekcije u kinu Tuškanac.

Središnji ovogodišnji izložbeni projekt MUO-a Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost održat će se od 14. travnja do 14. listopada.