U Beču predstavljena knjiga Radoslava Katičića

Matica hrvatska u Beču je održala skup na kojem se govorilo o značenju i ulozi hrvatskog književnog jezika. Predstavljena je i knjiga Radoslava Katičića, jednog od posljednjih živućih autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika iz 1967. godine.

Od prije dvije godine hrvatski jezik studira se na Pedagoškom sveučilištu u Beču, a prošle godine osnovano je i Austrijsko društvo za kroatistiku. Širenje, ne samo novije hrvatske kulture, nego i one koja je dio prošlosti i izvan granica Hrvatske, jedna je od zadaća Matice hrvatske i posjeta njezinih predstavnika Austriji.

Naše zadaće sada trebaju biti usmjerene na to da naš jezik, koji konačno slobodno zovemo svojim, obogaćujemo, njegujemo, unapređujemo, mislimo, pišemo i pjevamo u njemu i na njemu,  istaknuo je potpredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić.

O hrvatskom jeziku, etapama razvoja, o usmenoj književnosti i kulturi te o značenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika govorilo se i na odlično posjećenom skupu u veleposlanstvu u Beču. Tri su razloga da govorimo o Deklaraciji: jedan je taj što je bila napisana i inicirana od strane Matice hrvatske, drugi je što je od tada prošlo 50 godina, a treći je što jedan od autora Deklaracije, profesor Radoslav Katičić, živi u Beču,  napominje istaknuti član Matice hrvatske Marko Samardžija.

Akademik Radoslav Katičić jedan je od sastavljača Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika kojom se u bivšoj državi 1967. godine tražilo da službeni jezik Hrvata bude hrvatski, a ne hrvatsko-srpski. Zbog toga su tada autori i potpisnici Deklaracije bili proganjani. U tom strahu sam isto tako osjetio kako mi vjetar povijesti fućka oko ušiju. I nisam se prevario. To je doista bio prvorazredni povijesni događaj,  prisjeća se akademik Katičić.

U Beču je predstavljena i nova knjiga Radoslava Katičića koja donosi izbor članaka iz njegova bogatog filološkog opusa važnih za razvoj i samostojnost hrvatskog jezika.