Rekvijem za Auschwitz

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu otvorena je izložba slika i crteža austrijske umjetnice, Romkinje Ceije Stojke. Izložba Rekvijem za Auschwitz, a otvorena je do 8. veljače.

Ceija Stojka (23. svibnja 1933., Kraubath na Muri – 28.  siječnja 2013.,  Beč) austrijska književnica i slikarica, umjetnost je kao osobni izraz i način da prevlada sjećanja na strahote holokausta otkrila je u šestom desetljeću života kada je smogla hrabrosti suočiti se sa svime. Otac i sestra pogubljeni su u logorima, a ona i majka spasile su se nakon što su prošle kroz čak tri logora.

Na izložbi u MUO posjetitelji mogu vidjeti 18 crteža, tuš na papiru i kartonu te 17 slika u tehnici akrila na platnu i kartonu. Radovi su na posudbi iz galerije Kai Dikhas iz Berlina. Dok su crteži tušem tmurni, oni u tehnici akrila puni su boje i života i prava su suprotnost, naglašava Katarina Juras, koordinatorica projekta. Posebnost Ceije je da slika uglavnom impulzivno, rukom, bez slikarskog kista. Ova predivna, iz patnje proistekla umjetnica, prenijela je na druge nepojmljivu hrabrost, govori Susanne Ranetzky, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Zagreb.

Obitelj Ceije Stojke jedna je od najuglednijih obitelji austrijskih i mađarskih Roma Lovara u kojoj je mnogo umjetnika (primjerice Mungo Stojka, iznimni jazz gitarist, Harry Stojka, slikar i Ceijin brat, prof. Karlo Stojka). Nakon rata njezin dom bio je okupljalište preostalih članova obitelji, no nije se govorilo o strahotama holokausta. Sjećanja ju bila prebolna jer je od 200-tinjak članova šire obitelji preživjelo samo šest. Ceija je sa svega 9 godina preživjela strahote holokausta zajedno s majkom. Preživjela je Porajmos (holokaustu) nad Romima, a svojim slikama svjedoči i o genocidu provedenom ned njenim narodom. Umjetnički voditelj galerije Kai Dikhas, Moritz Pankok smatra da je stradavanje Roma u holokaustu zanemareno i zaboravljeno. 

Partneri na ovom projektu uz Festival tolerancije JFF Zagreb i Muzej za umjetnost i obrt su Austrijski kulturni forum, Grad Zagreb, zastupnik Veljko Kajtazi, Goethe-Institut Kroatien, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.