Simfonijski orkestar HRT-a održao koncert u čast 80. obljetnice rođenja Igora Kuljerića

Sinoćnji četvrti ovosezonski koncert u Majstorskome ciklusu Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije (HRT) bio je posvećen djelima koja su, svako u vrijeme svojega nastanka, bila poprilično avangardna.

Program je predvodio počasni šef dirigent HRT-ovih simfoničara, maestro Pavle Dešpalj, a središnje je mjesto zauzeo Concertpiece in D for flutes and orchestra Igora Kuljerića, skladatelja i dirigenta čije je dirigentsko i skladateljsko djelovanje ostavilo snažan trag na umjetničkome oblikovanju Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije i Zbora Hrvatske radiotelevizije. Upravo se jučer navršila 80. obljetnica Kuljerićeva rođenja, pa je izvedba spomenute skladbe bila podsjetnikom na nepresušnu invenciju skladatelja koji je preminuo 2006. godine.

Concertpiece in D for flutes and orchestra jedinstveno je djelo u flautističkome repertoaru u kojemu solist izmjenjuje čak četiri flaute različitih registara i veličina. Praizvedeno je 1988. godine, a već godinu dana poslije dirigirao ga je maestro Pavle Dešpalj, solist je bio flautist Karl Bernhard Sebon, čije je majstorstvo i bilo izravan poticaj nastanku djela. Ovoga je puta solistica bila prva flautistica Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije Tamara Coha Mandić. Djelo je fizički vrlo zahtjevno jer se mijenjaju četiri flaute različite težine, od bas-flaute, preko sopran-flaute, koju inače sviram svakodnevno, do alt-flaute i piccola. Toga se izazova ne bih prihvatila da i inače svakodnevno ne sviram ta glazbala, tako da sam sve te suvremene tehnike, kojima se Kuljerić služio, proširila na mjestima na kojima je bilo dopušteno. Najveći je izazov u tome što se flaute mijenjaju u kratkome roku, pa uvijek uzimam hladno glazbalo što je problem za ton, intonaciju, artikulaciju i duge stvari važne flautistima, istaknula je Tamara Coha Mandić te ističe sjajnu suradnju koju je izgradila s matičnim orkestrom: „Uvijek mi je velika čast, zadovoljstvo i odgovornost doći pred moj orkestar u kojemu radim već više od 20 godina.“

Maestro Pavle Dešpalj prisjetio se suradnje s maestrom Igorom Kuljerićem kad je djelom dirigirao prije gotovo trideset godina: Uvijek rado pokušam, barem na prvoj izvedbi, učiniti sve što skladatelj želi. Naravno, kao interpret poslije sebi uzmem slobodu da ga izvedem drukčije, onako kako meni više odgovara. Kuljerić i ja dobro smo se slagali. Mi smo, uostalom, iz istoga mjesta i prijatelji smo bili dugo godina, tako da nije bilo nikakvih razmimoilaženja u pristupu tomu djelu.

Concertpiece in D programski su uokvirila dva djela sa snažnim plesnim, odnosno ritamskim elementom. Prvo je Plesovi iz Galánte u kojemu je autor, Zoltán Kodály, prenio staru folklornu tradiciju iz mjesta svojega djetinjstva u Mađarskoj. Drugo je kultno djelo s početka 20. stoljeća Posvećenje proljeća Igora Stravinskoga. To je djelo, kad je praizvedeno 1913. godine u Parizu, izazvalo pravi skandal zbog drukčijega tretmana orkestra, harmonija, ritma, niza ekstrema, danas jedno od najizvođenijih, a maestro Pavle Dešpalj priznao je da mu je to najdraže od ostvarenja Igora Stravinskoga: Za doba kad se pojavilo bilo je jako radikalno djelo. Nije čudo da se 90 % publike nije moglo poistovjetiti s takvom glazbom, ali nije to usamljeni slučaj. I prije je bilo djela koja u početku nisu postigla veliki uspjeh, a danas su hitovi. Nije Stravinski, povijesno gledano, napravio veliku stvar, ali je onomad ono jako odjeknulo. Najizazovnije je bogatstvo različitih ritmova, koji su vrlo muzikalno napravljeni, pa kad se djelo dobro upozna, čovjek zbilja može u njemu uživati.

Podrobniji podaci o radu Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije hrt.hr te na podstranicama glazba.hrt.hr.