'Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona'

U Umjetničkom paviljonu večeras je otvorena izložba 'Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona'. Prvi je to događaj kojim taj izložbeni prostor visoko vrednovan i prepoznatljiv na kulturnoj karti hrvatske metropole, proslavlja svoj 120. rođendan.

Umjetnički paviljon prvi je biser u niski bogate zagrebačke umjetničke baštine koji se 'otvara' onima koji u naš grad dolaze vlakom, a za mnoge je njegove posjetitelje nezaobilazan spomenik u šetnji gradom, rekla je, otvarajući izložbu, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Ravnateljica Umjetničkoga paviljona Jasminka Poklečki Stošić izrazila je zadovoljstvo što ovom izložbom počinje i obilježavanje 120 godina djelovanja i postojanja tog izložbenog prostora. Objasnila je kako se izložbom željelo pokazati što se to likovno dešavalo u Umjetničkom paviljonu tijekom 120 godina, te da je u tome kontekstu bilo prilično zahtjevno oblikovati ovu izložbu jer su podatci službe dokumentacije Umjetničkoga paviljona vrlo impresivni.
Istaknula je kako je riječ o približno 800 izložaba održanih u 'prvih' 120 godina Umjetničkoga paviljona na kojima je izlagalo između sedam tisuća do osam tisuća umjetnika, a bilo je izloženo više od deset tisuća umjetničkih radova.
Poklečki Stošić podsjetila je kako je ta teška zadaća bila povjerena autoru izložbe akademiku Tonku Maroeviću, koji je skoro šest desetljeća na razne načine vezan uz Umjetnički paviljon.

Govoreći o autorovoj koncepciji, ravanteljica je istaknula kako je Maroević zamislio i koncipirao izložbu tako da je odabrao 120 umjetnika koji su tijekom 120 godina u Umjetničkom paviljonu održali samostalne ili retrospektivne izložbe. Među 120 umjetnika, stotinu je slikara i 20 kipara, a svaki umjetnik na izložbi  zastupljen je s po jednim djelom.

Izložbu koja daje presjek svih slojeva, faza, morfoloških oscilacija, tehnika, tendencija i disciplina koje su obilježile hrvatsku umjetnost, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika, svi zainteresirani mogu razgledati do 4. ožujka.