Što čitati - Keretove memoare ili Radakovićkin prvi roman

I ovoga tjedna u Dobrome jutru književna kritičarka Jagna Pogačnik preporučuje koje knjige čitati. Birajte između Sedam dobrih godina Etgara Kereta i Sanjarice Zorice Radaković.


Za početak je najavila predstavljanje knjige dugogodišnjeg publicista i pisca Borisa Becka „Pandorina kutija". u četvrtak 8. veljače u 19 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2). Knjigu će uz autora predstaviti Eugenia Ehgartner i Mario Kolar. Otvaranje Beckove Pandorine kutije uvodi nas u današnji svijet i njegove opsjednutosti tehnologijom i vječnom mladosti, ali i vraća u vrijeme antike kada su bogovi kaznili Sizifa da gura kamen, a Tantala da bude vječno gladan i žedan. Roman se dakle zbiva u antici, ali svi su njegovi junaci naši suvremenici.


Etgar Keret - Sedam dobrih godina

Kada se Keret prvi put pojavio na engleskom jeziku, hvaljen je kao spasitelj kratkih priča od dosadnog realizma Raymonda Carvera i osloboditelj izraelske književnosti koji to čini neumoljivim apsurdom. Odriče se moraliziranja i odbija politizirati. Domaćoj publici poznat je po prijevodima zbirki priča 8% ni od čega i Iznenada netko pokuca, te noveli Pizzerija Kamikaze prema kojoj je  redatelj Goran Dukić snimio film. Zbirke priče Etgara Kereta, naglašavaju kritičari, su poput dobrog punka: brze, zabavne, mnogi ga nazivaju jednostavno genijem.



„Sedam dobrih godina" zbirka je priča memoarskog karaktera. Riječ je o teškim i lijepim godinama koje su promijenile Keretov život - od rođenja sina usred terorističkog napada pa do očeve smrti od karcinoma. Pisac zapisuje sve ono što čini njegov svijet - obitelj i ljubav, pisanje i putovanje, strepnju i nemir zbog političkih zbivanja u Izraelu. Ono što Kereta čini posebnim je toplina koja isijava iz njegovih priča, premda su teme često one o kojima drugi misle, ali ih se ne usuđuju izreći; on na najneočekivanijim mjestima pronalazi ljudskost.



Keret je Židov i stanovnik Bliskog istoka, sin preživjelih iz Holokausta, često ga nazivaju „glasom savjesti Izraela". Istiniti tekstovi puni ljubavi, dobrote, mudrosti, humora, suosjećajnost u svijetu bez osjećaja. U ovoj knjizi ima puno ljubavi i shvaćanja života kao čuda, uz često duhovita i apsurdna razmišljanja (npr. o Angry Birdsima). Mješavina humora i tragedije, cinizma i empatije, kao i velikih priča na vrlo malom broju stranica. Razmatra apsurdnost, krhkost i nepredvidljivost života - pokazuje njegovu ljepotu, ludilo i neizbježnu neobičnost.



Zorica Radaković - Sanjarica

Zorica Radaković pjesnikinja je i dramatičarka, a ovo je njezin prvi, vrlo opsežan roman. Na prvoj razini ljubavni je roman u kojem pratimo kraj jedne osmogodišnje veze koja se rasplinula u laži i prevari. Ispisan je glasom pripovjedačice, dnevničkom formom, na način da se svi događaji i ostali likovi isključivo prelamaju kroz njezinu svijest.



Nakon sloma koji izaziva suicidalne misli, što naglašava dramatičnost romana, a kod čitatelja potiče znatiželju kako će se sve to skupa dalje odvrtiti, slijedi vrlo detaljna analiza njezina odnosa koja roman odmiče od 'samo' ljubavnog romana. Širi društveni kontekst - licemjerje suvremenog društva, novi mediji, informacije o privatnom životu, imperativi 'savršenosti' s medijskih stranica, konstantna borba za vlastitu profesionalnu egzistenciju koja podrazumijeva brojne kompromise, te u tome svemu pokušaj da se živi slobodno, u umjetnosti.

U središtu je romana stanje šoka nakon prevare što prati i ogovarajući raspršeni stil pisanja, ali i opća pitanja morala, obiteljskih modela i tzv. urbanog miljea koji je izvana uglađen i fin, a iznutra poprište intriga i nemorala.