Varaždinske glagoljaške pergamene

Iako na prvi pogled - glagoljica i Varaždin nemaju nikakvih dodirnih točaka, izložba pod nazivom "Varaždinske glagoljaške pergamene" otvorena u palači Herzer (čit. Hercer) Gradskog muzeja, dokazuje suprotno.

Knjige glagoljaške - kapucinske, karlobaške zanimljiva izložba o važnom djelu hrvatske pisane povijesti, nastala je povodom 300. obljetnice kapucina u Karlobagu i dio je stalnog postava. Nova je izložba obogaćena s 20-tak izložaka vezanih uz varaždinske glagoljaške pergamene. 1986. otkrila ih je mlada znanstvenica u varaždinskoj kapucinskoj knjižnici, zanimajući se za tekstove na glagoljici.

Bila sam dovoljno mlada da budem slobodna da ih pitam i pater Bono mi je odgovorio - donio mi je iz odjela nedostupna tada laicima dvije knjige omotane u 2 glagoljske pergamene, različitih hrvatsko - glagoljskih misala, ispričala je  dr.sc. Anica Vlašić-Anić, autorica izložbe.

Nekad su ljudi knjige oblačili u novinski papir, a naši kapucini su ih oblačili u pergmene koje su bile nekad stoljeće ili 2 stoljeća starije od knjiga. I te pergamene su se uglavnom izgulile izvana. A onda je zahvaljujući gospođi Anici Vlašić - Anić, koja je strpljivo kopala po našim knjigama našla i hebrejske pergamane i staroslavenske, a ovdje nikad nije bila staroslavenska liturgija. I našla je i vrlo vrijedne i latinske i notne zapise, objasnio je Fra Mirko Kemiveš, župnik Župe sv. Vida.

Istraživački rad rođene Varaždinke pokrenuo je tako lavinu. U dugogodišnjim istraživanjima od Karlobaga do Rima došla je do velikih otkrića čitavog niza glagoljaških fragmenata i rukopisa.

Varaždin nije bio izvorno na glagoljaškom području, gdje se glagoljica upotrebljavala u liturgiji kroz stoljeća, ali ime grada Varaždina zaisugurno je duboko urezano u povijest hrvatskoga glagoljaštva, osobito u povijest njegova proučavanja. Podsjetimo se samo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, utemeljitelja naše arheologije i arhivistike i marnoga prikupljanja koji je udario temelje prvoj i najvećoj zbirci u svijetu glagoljaških rukopisa, izjavio je dr.sc.Milan Mihaljević, znanstveni savjetnik Staroslavenskog instituta.

Jezikoslovac Vatroslav Jagić, gimnazijski profesor Ivan Milčetić te i sam kip Grgura Ninskoga, navodnog borca za pravo glagoljaštva - varaždinske su poveznice. Svaki pak novootkriveni fragment priča posebnu priču, a među njima je u Rijeci pronađen dosad nastariji glagoljaški biser.

Sva čuda "Varaždinskih glagoljaških pergamena" mogu se pogledati u palači Herzer do 11. ožujka.