'Ivan Meštrović - tjelesnost i erotika u kiparstvu' u Ljubljani

Više od pedeset Meštrovićevih djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki izloženo je u Cankarjevom domu.

Nakon uspješne izložbe Skulptura i nagost: tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića, održane 2016. godine u Gliptoteci HAZU-a, Meštrovićev opus sada će i slovenska publika moći pogledati kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.

Razvoj te teme prati se u rasponu od 1903. do 1946. godine, a prema motivu i razdoblju, nagost i erotika u djelu Ivana Meštrovića  promatra se kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu, ističe se u najavi izložbe. Tjelesnost i erotika u Meštrovićevom opusu istražena je iz suvremene, kiparovom slavom neopterećene, perspektive troje hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije.

Cjelina Nelagoda tijela, koju je koncipirao Dalibor Prančević, obuhvaća prva dva desetljeća 20. stoljeća i radove s različitim problematikama nagosti, estetike 'ružnoga' i afirmacije drugoga.

U cjelini Između dva Erosa i dvije Afrodite kustosica Barbara Vujanović objedinila je, pak, autorova djela iz tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.

U trećoj cjelini nazvanoj Požar kustosica Zorana Jurić Šabić pristupa temi iz biografskog aspekta, sa skulpturama i crtežima ženskih aktova, koji se mogu sadržajno interpretirati i poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući njegovo osobno poimanje spolnosti.

Po riječima Nine Pirnat Spahić, autorice predgovora u katalogu, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se vraća u ljubljanski Cankarjev dom, izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti.

Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti, ocijenila je Nina Pirnat Spahić

Ljubljanska izložba, organizirana u suradnji Cankarjevog doma i Muzeja Ivana Meštrovića, istražuje razne formalne i ikonološke aspekte Meštrovićevih muških i ženskih aktova, nastalima u duljem vremenskom razdoblju, od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

Autori izložbene koncepcije su Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević i Barbara Vujanović, a likovnog postava Filip Beusan. Izložba u Cankarjevom domu će biti otvorena do 20. svibnja.