Uskoro obnova Klimtovih slika sa stropa riječkoga HNK-a

U povodu 100. u godišnjice smrti Gustava Klimta provjerili smo u kakvom su stanju njegove alegorijske slike koje se nalaze u riječkome Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca.

Malo je koje umjetničko djelo tako bezočno prostituirano kao najpoznatija slika Gustava Klimta Poljubac. Naslikano profinjenom elegancijom i smislom za red, to Klimtovo ulje na platnu, nakon slikarove smrti, postalo je komercijalnim plijenom.

Klimta danas svi obožavaju. Širom svijeta ispijaju se kave i čajevi iz šalica s motivima njegovih planetarno poznatih slika. Poljubac zauzima vodeće mjesto kad su suveniri iz Beča u pitanju. Tu su i razne kutijice, odjevni predmeti, privjesci i ostale drangulije, koje imaju neki Klimtov zlatni znak. Tako su u bečkom Muzeju umjetnosti odlučili prije 6 godina raspisati i natječaj za najružniji suvenir - u oštroj konkurenciji pobijedilo je lažno Fabergeovo jaje koje i pjeva kao Elvis.

Što bi danas rekao na svoju popularnost najvažniji slikar austrijske secesije? Mislim da bi bio jako ponosan na to da je doprinio svojoj domovini Austriji i Beču, te na prepoznatljivost njegovog djela, koje Beč poistovjećuje s vremenom secesije,  kaže povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac.

Paradoksalno danas zvuči podatak da se Klimt baš i nije želio svidjeti širokoj publici. Tako na svojoj slici Nuda Veritas iznad glave crvenokose ljepotice zapisuje misao Friedricha Schillera: Ako se svojim činom i umjetničkim djelom ne možeš svidjeti svima, ugodi nekolicini. Loše je sviđati se svima.

Svojim slikama u tadašnjem Beču Gustav Klimt već je bio izazvao skandal. Slike koje je radio za Bečko sveučilište bile su odbijene zbog golotinje. Nakon 1900. godine odlučuje slikati samo žene. Muze su mu bile bila modistice, kćeri bankara i bezbroj drugih senzualnih žena, no ženio se nije, ali navodno je imao 14 izvanbračne djece.

Da i mi u Hrvatskoj, točnije na stropu riječkog HNK-a, od 1885. godine imamo slike iz Klimtove mladosti, alegorijske prikaze umjetnosti, manje je poznato,  napominje Irena Kraševac koja ističe i tri slike mlađeg Klimtova brata Ernsta, kao i tri Franza von Matscha.

U Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu uz suradnju kolega iz Austrije od ovog će ljeta restaurirati 9 slika iz riječkog HNK-a i sve mora biti gotovo do 2020. godine kad Rijeka postaje Europskom prijestolnicom kulture. Imamo nešto dokumentacije iz 1978. godine kada su te slike već bile restaurirane u Restauratorskoj radionici u Splitu. Dokumentacija je prilično štura, ali se iz nje vidi da su radovi već tada bili opsežni. Od tada su se opet nataložili slojevi prašine, boja je potamnjela tako da će dio radova sada trebati ponoviti,  objašnjava Višnja Bralić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Još samo da Klimtove riječke slike jednog dana ne osvanu na nekom ružnom suveniru.

Pogledajte reportažu emitiranu u emisiji Pola ure kulture koju, osim srijedom na HRT1, možete pratiti i na usluzi HRTi.