Kroz palijativnu skrb nastoji se ublažiti bol i poboljšati kvaliteta života bolesnika

Palijativna skrb, taj sustav koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih sa smrtonosnim bolestima, u Hrvatskoj nije u potpunosti ustrojen. K tome, briga o pacijentima u terminalnoj fazi bolesti tema je o kojoj se malo govori. Oko 30 000 je palijativnih bolesnika u Hrvatskoj, a mi smo posjetili jedini palijativni odjel u Zagrebu.

Bolnica za plućne bolesti u Rockfellerovoj jedina u Zagrebu ima palijativni odjel koji skrbi o kroničnim onkološkim bolesnicima. Tamo smo zatekli 62-godišnju gospođu Mariju. Atmosfera je prekrasna, moja doktorica Marković je meni k'o seka. Ona ujutro dođe, znate kad vam čovjek otvori vrata ovako odškrine i kaže: 'Dobro jutro, jeste dobro spavali?' – pa di ćete ljepše?, priča gospođa Marija.

Ovakav odnos prema pacijentima ključan je dio palijativne skrbi, pojašnjava dr. Gordana Štirjan Marković, spec. interne medicine. Palijativna skrb je aktivna briga ne samo za kroničnog pacijenta, već i za njegovu obitelj. Kroz palijativnu skrb nastoji se ublažiti bol te poboljšati kvalitetu života bolesnika.

Palijativa je grana medicine koja je u velikoj mjeri drugačija od svih drugih jer je svim pacijentima sudbina predodređena. Velik dio palijativne skrbi je komunikacija s pacijentima, ali i njihovim obiteljima. Zato je dio tima palijativne skrbi i psiholog, ali isto tako i svi članovi tima ponekad preuzimaju tu ulogu.

Već nekoliko godina govori se o uspostavljanju mreže od predviđenih 400-tinjak palijativnih kreveta diljem Hrvatske. Međutim, to samo po sebi ne znači potpuno rješenje u praksi. Pravi problem palijativne skrbi kod nas je taj što nemamo educirano osoblje ni jasno definirane sve zakonske okvire.