Krešimir Nemec: kako danas čitati i vrednovati Krležu?

Za neke stjegonoša, vizionar, Prometej književne riječi, mit jedne kulture; za druge, pak, štetočina, precijenjen pisac, malograđanska ulizica. Oprečne je sudove izazivao u svoje doba, ali i danas, više od 37 godina nakon smrti - Miroslav Krleža.

Kako ga čitati i vrednovati u svojoj najnovijoj zbirci eseja i rasprava analizira akademik Krešimir Nemec. I sam je Krleža, svjestan ideološko-političkog konteksta u kojem je stvarao, vizionarski predvidio osporavanje, razdoblje šutnje, a onda će, dodao je Krleža, "možda netko nešto pročeprkati i reći - stanite ljudi, imali smo pjesnika".

Zaista mislim da je naša mjera prosječnost i da svakog tko je velikan mi nastojimo skresati i svesti na jednu običnu ljudsku mjeru,  kaže akademik Krešimir Nemec. Krležološke rasprave Glasovi iz tmine tog književnoga povjesničara i teoretičara izniman su doprinos novom načinu čitanja najvećeg i ideološki možda najviše kontaminiranog književnog opusa.

Cilj je ove knjige zapravo pokazati koliko su nam danas potrebne prave estetske vrijednosti, a to znači da će on u svojim kulturološkim čitanjima kod Krleže, onkraj ideologije otkrivati upravo ono što pripada estetskom kanonu,  obrazlaže recenzentica knjige akademkinja Dubravka Oraić Tolić.

Mislim da je ova knjiga dobar poticaj da postavljamo pitanja Krležinim tekstovima, za razliku od onoga što bi Krleža pitao nas,  komentira recenzentica  Helena Sablić Tomić, a urednica izdanja Nives Tomašević, pak, ističe: U doba Facebooka, SMS poruka i nečitanja knjiga, izuzetno je bitno još jednom ponovit koliko je Miroslav Krleža važan.

Akademik Nemec daje novu vizuru, ali realno opterećenu strahovima. Ne Krleža kao Krleža, nego svi veliki klasici, sve što je teško, sve što traži veliki recepcijski napor, sve što traži ulog - to će postati balast. U školama će ih se polako eliminirati jer se ide prema lakim rješenjima,  upozorava akademik Nemec.

Kroz znanstveno utemeljene činjenice akademik Nemec pitko se za sve znatiželjnike i izvan akademske zajednice zalaže za postideološko čitanje te vraćanje Krležinu tekstu.