Što je epilepsija i kako pružiti pomoć pri epileptičnom napadaju?

Gotovo 50 milijuna ljudi diljem svijeta pati od epilepsije, bolesti koju mnogi još uvijek skrivaju i koja utječe na sve pore života. Međutim, treba jasno razlikovati epilepsiju i epileptične napadaje. Uz ovaj se poremećaj mozga vežu brojne zablude i mnoge nepoznanice.

Epilepsija je jedan od najčešćih poremećaja u neurologiji. Riječ je o kroničnom poremećaju stanica moždane kore koje postaju podražljive i reagiraju izbijanjem električnih impulsa što dovodi do epileptičkog napada.

Po riječima neurologinje Ane Sruk, napadaji koji su najdramatičniji i koji su svima poznati su generalizirani tonično-kronični napadaji koji su ranije bili poznati kao grand mal ili veliki napadaji. Kod njih osoba često padne, iznenada izgubi svijest. Pri tome se trza cijelim tijelom, grči se cijelim tijelom, na ustima se pojavi pjena, ugrize se za jezik, pomokri se…

Postoje i takozvani žarišni napadi koji se često očituju kočenjem i grčenjem nekog od ekstremiteta, ovisno o lokalizaciji ispada u moždanoj kori. Kod njih najčešće ne dolazi do gubitka svijesti.

Ako je to na primjer regija koja kontrolira funkciju šake, mi možemo vidjeti da osoba ima mišićne trzajeve same šake ili ruke, ako je to poremećaj koji zahvaća koru mozga odgovornu za govor, tada će osoba imati poremećaj govora, objašnjava doktorica Sruk.

Nekim vrstama napadaja prethodi aura. Aura je svojevrstan predosjećaj, upozorenje da napadaj dolazi, a predstavlja skupinu simptoma. U velikoj većini osoba to bude jedan neobičan osjećaj nelagode u samom trbuhu koji se tada penje prema glavi. Može se javiti i simptom straha, nekakve slušne ili vidne halucinacije, ili osjećaja onog već viđenog.

Moguće je da osoba doživi epileptički napad, uslijed djelovanja rizičnih čimbenika, a da joj kasnije ne bude dijagnosticirana epilepsija.

Genetika, kao rizični čimbenik, igra ulogu u manje od polovice slučajeva epilepsije. Za dijagnozu ove bolesti važno je uzeti detaljnu anamnezu od bolesnika i obitelji, napraviti klinički neurološki pregled i snimanje EEG-om. Kod gotovo 2/3 bolesnika, epilepsija se uspješno kontrolira lijekovima.

Epilepsija je bolest koja ostavlja traga ne samo na bolesniku, već i njegovoj okolini. Dijagnozu ove bolesti u svijetu ima gotovo 50 milijuna ljudi. Dokaz da se s epilepsijom može živjeti su i povijesni velikani poput Sokrata, Dostojevskog ili Vincenta Van Gogha koji su također živjeli s epilepsijom.