Sve strane placebo efekta

Psihološki fenomen kada vjerujemo u učinak lijekova, tvari i predmeta koji ga nemaju, poznatiji je pod nazivom placebo efekt. Znanstvenici ga istražuju već stoljećima. Danas više nije upitno je li placebo efekt stvaran, već što mu je u osnovi.

Ako čovjeka boli glava i on dobije injekciju za koju je rečeno da je analgetik, a tog analgetika nema, u injekciji je recimo fiziološka otopina, ako čovjeku bude ublažena bol, zapravo je to placebo efekt. Da je fiziološka otopina koja ne bi trebala imati efekta na bol – imala efekta na bol, objašnjava dr. sc. Dragutin Ivanec, redovni profesor FFZG, Katedra za eksperimentalnu psihologiju.

U pozadini placebo učinka, pojašnjava profesor Ivanec, u najvećoj mjeri su čovjekova očekivanja ishoda: Očekivanje kod ljudi je posljedica iskustva, učenja, konteksta. Ako neki liječnik kaže, još ako je pri tome on poznat, dobar u tom kontekstu, da će nešto dovesti do tog učinka i ako čovjek ima iskustva s takvim učinkom, postoji šansa da se placebo pojavi.

Neka istraživanja su pokazala da se placebo efekt može javiti i u slučajevima kada osoba zna da uzima placebo.

Placebo pripravci se primjenjuju u kliničkim istraživanjima kada se uspoređuju s aktivnim lijekovima. Provedena su brojna istraživanja placebo efekta, ali nisu pružila jednoznačne rezultate o strukturi ličnosti koja stabilno reagira na placebo učinak.

Ima nekih pokazatelja da ljudi koji su otvoreniji, optimističniji, sugestibilniji, dakle da lakše prihvaćaju nekakvu sugestiju izvana, postoji veća šansa da će oni reagirati placebom, kaže profesor Ivanec.

Istraživanja su također pokazala da gotovo svaki drugi sudionik tih istraživanja reagira na placebo. S obzirom na te pokazatelje, nameće se pitanje, zašto placebo ne iskoristiti? Pogotovo u zemlji poput naše gdje se prekomjerno koriste lijekovi, i gdje su sedativi među 10 najprodavanijih lijekova.

Moć sugestije pokazala se u istraživanju provedenom na tri skupine ljudi. Jedni koji uopće nisu znali da dobivaju lijekove protiv bolova, drugi kojima je rečeno da dobivaju lijek i da će pozitivno djelovati i treća skupina kojima je rečeno da dobivaju lijek koji će imati negativne efekte. Sve tri skupine dobivale su isti lijek.

Ljudi koji su dobili lijek,  a imali su očekivanja da on nema pozitivnog već negativnog efekta, imali su osjet boli kao i oni koji lijek nisu dobivali. Taj psihološki efekt negativnih očekivanja anulirao je pozitivnu osnovi biokemijskog djelovanja tog lijeka inače.

Pozitivna očekivanja ishoda liječenja neće riješiti sve probleme, ali mogu ublažiti tegobe i ubrzati oporavak. Iako je placebo učinak psihološke prirode, on je stvaran u svome djelovanju. Za kraj zanimljivost, riječ placebo potječe od latinske riječi placere što znači ugađati.