Nered na tržištu meda

Iako proizvodimo dovoljno kvalitetnog meda za vlastite potrebe, sve ga više i uvozimo, i to onog lošije kvalitete, najčešće iz Španjolske i Kine. Do sada je bilo dopušteno da takav med bude označen kao proizvod iz zemalja EU-a i izvan Unije. To zbunjuje kupce, koji su tražili da deklaracije budu jasnije. I bit će od iduće godine, barem kada je riječ o medu.

Na godinu se u Hrvatskoj proizvede 10 tisuća tona meda. Unatoč tomu, uvoz raste. 70 posto meda u trgovačkim lancima nije iz Hrvatske.

Mnogi trgovci iskoristili su mogućnost netransparentnog deklariranja pa primjerice u teglicu miješanog meda s deklaracijom "proizveden u EU i izvan EU", stavljaju samo malu količinu domaćeg meda, a veći dio je najčešće iz Kine, Makedonije i Argentine. Zbog toga se ruši cijena meda.

Dio uvoznog meda je krivotvoren, no to je bez analiza teško dokazati. Najčešće se krivotvori med od bagrema, vrijeska, lipe, kadulje, kestena, ružmarina. Inspektori su u posljednje četiri godine otkrili samo pet uzoraka iz uvoza koji su bili krivotvorine.

Kvalitetan med se može prepoznati po tome da teče i stvara nit, a ne kapa. A to znači, kažu iskusni medari, da med nije krivotvoren. Načina prepoznavanja kvalitetnog meda ima još: teglicu kad kupite okrenete i ona stvara mjehur koji lagano teče, preljeva se u teglici.

Nereda ima i u domaćim košnicama. Osim što se kupcima med iz Slavonije podvaljuje pod etiketom istarski ili dalmatinski, ne kontroliraju se pčelari kad pčelama daju dohranu ili lijekove.

Donesen je novi pravilnik prema kojem ćemo od iduće godine na deklaraciji imati jasnije naznačenu zemlju podrijetla. Odnosno na etiketi će biti precizirano odakle med dolazi. Ako bude miješan, trebat će biti naveden omjer domaćeg i uvoznog meda.