Kako bi mogao izgledati novi Muzej naivne umjetnosti?

Nedostatak prostora problem je koji godinama muči Hrvatski muzej naivne umjetnosti. Iako se postav prostire na samo dvjestotinjak četvornih metara, on je jedan od naših najposjećenijih muzeja - na godinu ga obiđe više od 20 tisuća ljudi.

U zagrebačkom Muzeju Mimari zato je predstavljen projekt novog muzeja koji bi se prostirao na gotovo 3 tisuće četvornih metara.

Projekt javnosti ponudili njegovi idejni začetnici - i to volonterski: Muzej je u privatnom prostoru pa je tu nemoguće nešto graditi ili nadograđivati, jer uvijek imate problema s vlasnicima,  kaže Vladimir Crnković, koji je muzej vodio od 2003. do 2014. godine.

S adrese Sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu novi bi se muzej preselio na obližnju Vranyczanyjeva poljanu. Peto bi pročelje bila krovna zelena površina jer bi muzej zapravo bio pod zemljom.

Ispod zemlje bi bile dvije etaže površine 1 300 metara četvornih svaka. Etaže su fleksibilno projektirane oko betonskih cilindara koji primaju zemlju za stabla unutar parka. To je jedan sinergijski efekt kojim bi Vranyczanyjeva poljana dobila na vrijednosti u punom smislu,  objašnjava arhitekt Mario Pehnec.

U svom fundusu muzej ima više od 1900 eksponata, a 300 ih je vrhunske umjetničke vrijednosti nulte kategorije. No, sadašnji postav izlaže tek njih 80. Budući da se naš stalni postav prostire na samo 200 četvornih metara, mi godišnje uspijemo godišnje primiti otprilike 22 tisuće posjetitelja koji dolaze iz svih dijelova svijeta,  komentira ravnateljica muzeja Mira Francetić Malčić.

Treba čestitati onima koji su u opticaj vratili ideju da se prostor izgradi, a ne da se nagrdi,  napominje akademik Tonko Maroević dodajući da bi to mogao biti jedan od naših najatraktivnijih muzeja.

Hrvatski muzej naivne umjetnosti najstariji je takav muzej u svijetu. Ideja je tu, a - naivno ili ne - umjetnički akteri čekaju sljedeći potez onih političkih.