Prvi Hrvatski dan osviještenosti o debljini

Danas se obilježava prvi službeni Hrvatski dan osviještenosti o debljini. Hrvatski sabor je u travnju 2017. godine donio odluku o proglašenju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini koji će se svake godine obilježavati 16. ožujka, a u kojem posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.

Cilj je Hrvatskog dana osviještenosti o debljini istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost njene prevencije, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti usko povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Debljinu definiramo kao bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, tj. hranom se unosi više energije nego što je organizam može potrošiti. Prekomjerna tjelesna masa i debljina su bolesti epidemijskih razmjera, te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66 (Međunarodna klasifikacija bolesti, 10. revizija).

Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prekomjerna tjelesna masa i debljina su rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolest, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja.

Debljinu se lako može odrediti računanjem indeksa tjelesne mase (ITM, poznatog i kao BMI od engl. body mass index) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima. Preporučena tjelesna masa za odraslu osobu iznosi 18,5 – 25 kg/m2.

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1,9 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega njih 650 milijuna ima debljinu, 11 % muškaraca i 15 % žena. Više od polovice odraslog stanovništva Europe, njih 51,6 % ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega ih 15,9 % ima debljinu. Najmanje muškaraca i žena s debljinom živi u Rumunjskoj, oko 9 %, a najviše na Malti, 26 %.

U Hrvatskoj kao i u Europi više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4 %, od čega debljinu ima 18,7 % stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena; njih 20,8 % ima debljinu u odnosu na 16,8 % žena.

Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva, ona se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece. Sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost, hrana bogata energijom, zaslađeni napitci, sve su to čimbenici koji dovode do razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine kako u odraslih tako i u djece. Prema posljednjim podacima za 2015. godinu, 34,9 % djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega debljinu ima njih 14 % i to značajnije više dječaka, njih 17,2 % u usporedbi s 10,7 % djevojčica. Zabrinjavajući je podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 %.

Da bi se zaustavila epidemija debljine potreban je multidisciplinarni pristup rješavanju problema. Poticanjem pojedinca na promjene životnog stila i smanjenja tjelesne mase, poticanjem tjelesne aktivnosti, hodanjem najmanje 30 minuta dnevno, smanjenjem vremena provedenog pred ekranima te konzumiranjem pravilne i raznovrsne prehrane može se pozitivno utjecati na poboljšanje zdravlja i podizanje kvalitete života.