Znamo li uopće što jedemo?

Bakterije salmonele u mesu, toksično mlijeko, otrovna kora limuna, prodaja krivotvorenog meda – svima su nam dobro poznate navedene afere koje su nas navele da se zapitamo što unosimo u organizam i koliko je danas hrana koju konzumiramo- zdravstveno ispravna?

Ako je proizvod koji je na analizi u laboratoriju i ako je utvrđeno da ima neki od kontaminanata u većoj količini nego što je to propisano, mi ga proglašavamo zdravstveno neispravnim i on se ne bi smio nalaziti na tržištu, kaže prof. dr.sc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane, NZJZ "Dr.Andrija Štampar".

U jednoj godini, zdravstvena ispravnost hrane provede se na nešto više od 14 000 uzoraka, što nije zadovoljavajući podatak ako se u obzir uzme ono što stavljamo na stol i jedemo.

Svaki onaj koji se bavi proizvodnjom hrane, mora u svojem sustavu uvrstiti, u tom lancu proizvodnje hrane, takozvani HASAP sustav, sustav proizvodnje recimo žitarica, samog nadzora nad proizvodnjom Postoje stroge kontrole takve Hrane uvoza u Europsku uniju koje su na granici. Ako se proglasi zdravstveno neispravnom, neće ni ući u Hrvatsku, a ako je već na policama, one se povlače s tržišta, objašnjava Bošnir.

No, zdravstveno neispravna hrana ipak pronalazi način ulaska u državu, i to zahvaljujući krivotvoriteljima hrane koji se služe brojnim manipulacijama, poput stavljanja lažnih deklaracija na proizvode.

Skoro 50 posto je bilo takvih slučajeva. Nešto manje je bilo s manipulacijom dokumentacije gdje oni manipuliraju s dokumentacijom, recimo manipulacije trećih zemalja s certifikatima zdravstvene ispravnosti, ta hrana neometano se može kretati i prodavati, kaže dr.sc. Dario Lasić , voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane, NZJZ "Dr.Andrija Štampar".

Ono što stručnjaci savjetuju potrošačima, obraćanje je pozornosti i čitanje deklaracija i sastava namirnica. Primjerice, poneki voćni jogurti, upozorava doktor Lasić, uopće ne sadrže voće. Kod mesnih se pak prerađevina često javljaju manipulacije. Mesu se dodaju nitrati od kojeg dobiva jaku crvenu, neprirodnu boju koja potrošače treba zapitati. Također, puretini i piletini dodaju se polifosfati kako bi ti komadi mesa izgledali veće i privlačnije kupcu.

Posljedice na zdravlje, konzumiranjem zdravstveno neispravne hrane, mogu biti kobne – od kancerogenih učinaka do drugih negativnih utjecaja na organizam i tijelo.

Čitati deklaracije, gledati i ona sitna slova na proizvodima kako bismo vidjeli sadržaj kupljenog proizvoda, savjeti su koje treba imati na umu. Kupovanje od nama poznatog i provjerenog proizvođača, također je jedna od opcija. A neke pak proizvode, uvijek možemo napraviti i sami, kao što su voćni jogurti i sokovi, što je itekako sigurnije rješenje.