Nakon pršuta zaštita istarske kobasice

Nakon pršuta Istrani žele zaštiti i istarsku kobasicu. Time bi standardizirali njezinu proizvodnju, te potrošačima zagarantirali kvalitetu proizvoda. Nedavno je učinjen i prvi korak u zaštiti - dobivena su sredstva za izradu elaborata zaštite.

Svinjsko meso, začini i sušenje oko mjesec dana. Jasna su pravila proizvodnje istarske kobasice. No, sve počinje kvalitetnom sirovinom. Stavljamo sve plečke u kobasice i čisto meso. Tkiva nema, znači nikakvi odresci za baš suhu istasku kobasicu, ističe Ljubica Franjul, proizvođačica istarskih kobasica iz Svetog Petra u šumi.

Tradiciju njezine proizvodnje žele zaštititi. U tu je svrhu i Ministarstvo poljoprivrede dalo 75 tisuća kuna. Blanka Sinčić Pulić voditeljica projekta zaštite proizvoda kaže da je to vjetar u leđa financijski za okončanje cijelog dokumenta zaštite i izrade specifikacije istarske kobasice zemljopisnom oznakom.

Tom će se specifikacijom točno definirati njezina proizvodnja. Točno se propiše izgled, dužina, način izrade, dodaci koji se dodaju i sušenje i zrenje. Možda i samo pakovanje. Tako da ta definicija donosi jednu garanciju potrošača da će uvijek dobiti isti proizvod na stol, pojašnjava Milan Udovičić, proizvođač iz Žminja.

Kobasica će se zaštiti nacionalnom oznakom geografskog podrijetla, a ne izvornosti. Taj blaži oblik zaštite omogućit će proizvođačima da sirovinu nabavljaju i izvan Istre, a izbjeći će se i ograničenja sezonske proizvodnje. Mi kobasicu radimo cijele godine jer mi proizvođači koji se time bavimo nema sezone sad je kobasica sad nije. Sezona je cijele godine. Zašto? Zato jer je tražena, ističe Milan Buršić, predsjednik Udruge proizvođača pršuta.

Istarska bi kobasica trebala biti zaštićena najkasnije za dvije godine. To će potrošačima jamčiti kvalitetu, proizvođačima bolje cijene i povećanje proizvodnje.