Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika

Idućeg mjeseca obilježit će se točno dvjesto godina otkako je zasvijetlio svjetionik Savudrija, čime je na Jadranu počela organizirana svjetioničarska služba. Taj povijesno, kulturno i pomorski iznimno važan događaj slavit će se duž obale cijelu godinu.

Iako znanost bilježi loženje vatre kao signal pomorcima još u 3. stoljeću prije Krista, tek kad je zasvijetlila Savudrija počela je povijest jadranskih svjetionika.

U noći 17. travnja 1818. godine na Savudriji je prvi put zasvijetlio feral, a koliko je događaj bio važan govori i činjenica da je paljenju prvog svjetionika na Jadranu nazočio i sam car Franjo I. Sljedeće stoljeće Austro-Ugarska država gradila je svjetionike na istočnoj obali Jadrana koji do danas odolijevaju najtvrđim vremenskim neprilikama.

Savudrijski svjetioničar peti je naraštaj na istom poslu iz iste obitelji. No, služba je to koja izumire. Svjetionici su spomenici su kulturne baštine nulte kategorije. Njima i posadama posvećena je proslava koja 16. travnja počinje u Umagu, završava u Splitu i donosi međunarodni znanstveni skup, radionice, pučke fešte i kao krunu - izložbu Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika.

Od 65 svjetionika izgrađenih na Jadranu ostalo ih je samo 48. Danas se daju u zakup, iznajmljuju turistima, no i dalje ostaju romantična, udaljena i zagonetna svjetla.