Uz Svjetski dan voda 22. ožujka: Rješenja za vodne izazove u 21. stoljeću

Svjetski dan voda, 22. ožujka, obilježava se kako bi se ukazalo na važnost pitke vode i održivo upravljanje vodnim resursima, a ovogodišnja tema "Priroda za vodu" upućuje na razmatranje rješenja za vodne izazove u 21. stoljeću.

Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992., a ovogodišnja tema Priroda za vodu upućuje na razmatranje rješenja iz prirode za vodne izazove u 21. stoljeću. Raspoloživost vode i opskrba vodom, kakvoća voda i upravljanje rizicima, kako smanjiti poplave, suše i onečišćenje voda - samo su neke od tema koje će biti u fokusu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, rečeno je Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Cilj održivog razvoja obvezuje da do 2030. svakome bude osiguran pristup pitkoj vodi i uključuje zaštitu prirodnog okoliša i smanjenje onečišćenja, poručili su iz Ministarstva.  S obzirom na trenutačno najugroženija područja uslijed nepovoljnih hidrometeoroloških uvjeta, financijska sredstva namijenjena za obilježavanje Svjetskog dana voda, Hrvatske vode će usmjeriti obiteljima u Hrvatskoj Kostajnici koje su ostale bez imovine pri aktiviranju klizišta. Riječ je o iznosu od 50.000 kuna, najavili su iz Ministarstva.

2,1 milijarda ljudi bez sigurne vode za piće

Ministarstvo, kao i Hrvatske vode, ulažu znatne napore u zaštitu, revitalizaciju i stvaranje vlažnih područja, kao i u ponovno povezivanje naplavnih ravnica u riječne sustave, ističu. Upozoravaju kako narušavanje stanja okoliša, uz promjenu klime, dovode do s vodom povezanih kriza širom svijeta.Poplave, suše i onečišćenje voda još više pogoršava narušena kvaliteta vegetacije, tla, rijeka i jezera. Kada zanemarimo naše ekosustave, teže je svima osigurati vodu koja nam je potrebna za život i razvoj. Danas 2,1 milijarda ljudi u svojim domovima živi bez sigurne vode za piće što utječe na njihovo zdravlje, obrazovanje i kvalitetu života

U Ministarstvu kažu kako Hrvatske vode rade na mjerama prilagodbe na području upravljanja vodama, mjerama zasnovanim na ekosustavu, tehnološkim mjerama poput razvoja učinkovitih sustava navodnjavanja u poljoprivredi te različitim pristupima na području politike voda u slivu rijeka i njihovim podslivovima. Ističu kako rješenja iz prirode mogu riješiti mnoge od vodnih izazova - zasađivanjem novih šuma, ponovnim povezivanjem rijeka s njihovim poplavnim nizinama i revitaliziranjem močvarnih područja ponovno će se uspostaviti ravnoteža u vodnom ciklusu i poboljšati ljudsko zdravlje i kvaliteta života.

Zelena akcija: Na balkanskim rijeka planira se izgraditi tisuću HE

Uopće ne treba sumnjati da će i ove godine taj dan biti iskorišten za prigodničarske govore i napise o tome kako je Hrvatska među vodom najbogatijim zemljama u Europi i svijetu te kako vodu mora čuvati kao svoje najveće nacionalno bogatstvo. Međutim, kada pogledamo kako se naše društvo zaista odnosi prema vodnim resursima, vrlo brzo postaje jasno da se percepcija vode kao bogatstva najčešće svodi na usko ekonomsko gledište gdje voda predstavlja vrijednost samo ukoliko istovremeno predstavlja i sredstvo za oplodnju kapitala. Vrijednost koju voda predstavlja za ekološke sustave i lokalne zajednice za takvo je gledište uglavnom nevidljiva, istaknuo je u izjavi za Hinu Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije

U Zelenoj akciji kažu kako je jedna od najvećih prijetnji slatkovodnim ekosustavima u Hrvatskoj i regiji trenutno proliferacija hidroenergetskih zahvata. Naime, na balkanskim se rijekama planira izgradnja doslovno tisuća novih hidroelektrana (HE), mnoge od njih u zaštićenim područjima. Prema podatcima za 2017., samo na području Hrvatske planirana je izgradnja 154 nove hidroelektrane, od čega četiri u nacionalnim parkovima i čak 104 na području ekološke mreže NATURA 2000. Jedan od većih i aktualnijih zahvata te vrste je i planirana izgradnja HE Kosinj, projekta kojem se, osim okolišnih udruga, protivi i dobar dio stanovništva Kosinjske doline, kažu u Zelenoj akciji. Uz to, sve veći problem predstavlja i neodrživi turizam, kažu.

WWF: Spasimo Dravu dok nije kasno


Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ističe kako se u Hrvatskoj prikupljaju potpisi za spas rijeke Drave od izgradnje dviju novih hidroelektrana, dok je u Sloveniji peticija za spas Mure prikupila više od 77.000 potpisa. Ističu kako je budući UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. Europska Amazona milijun hektara velik riječni krajolik donjih tokova tih rijeka i među najvećim slatkovodnim biserima Europe. Jedan dio Drave u Hrvatskoj predstavlja najočuvaniji dio toka te rijeke od izvora do ušća, a sudbina tog dijela Drave također je ugrožena zbog planirane dvije nove Diljem Europe rijeke i drugi slatkovodni ekosustavi uništavaju se alarmantnom brzinom i tvrde da se broj slatkovodnih vrsta širom svijeta smanjio za 81 posto od 1970., poručuju.