5. travnja 1814. - Rođen Josip Pančić

Vjerojatno najveće priznanje koje prirodoslovac može dobiti jest da se novootkrivena vrsta nazove njegovim imenom. Tu rijetku i osobitu čast zaslužio je prirodoslovac Josip Pančić.

Hrvatski liječnik, botaničar i zoolog, Pančić je rođen 5. travnja 1814. u selu Ugrine pokraj Bribira u Hrvatskom primorju, nadomak kršnom Velebitu. Nakon završetka studija medicine u Pešti bio je liječnik u Mađarskoj i Banatu.

Istodobno je nastavio florističko samoobrazovanje putujući po golemoj Habsburškoj Monarhiji. "Ja bih vam preporučio da idete u Srbiju".

Njoj treba svakojakih stručnjaka, a cijela je neistražena, divlja i bogata…“, uvjerio je Vuk Karadžić mladoga liječnika pokušavajući u Srbiju privući stručnjake kojih u toj zemlji gotovo nije ni bilo.

Primorac je prihvatio poziv vjerujući da su mu liječničke perspektive u Srbiji dobre. Svakidašnja liječnička praksa u zaostaloj zemlji zadovoljavala je tek humanu stranu njegova poziva. Umni i daroviti Pančić sve se više okretao botanici, a osobito je volio šume. Njegovo otkriće Picae omorice, endemske vrste koja se smatra živim fosilom ledenog doba, ovjekovječilo je njegovo ime. Novootkrivena vrsta nazvana je Pančićeva omorika.

Znanje rezultati u radu veoma marljiva i pažljiva liječnika pridonijeli su da je Pančić uskoro postao profesorom na beogradskom Liceju, tada najvišoj školi u Kneževini Srbiji. Ondje je prvi predavao prirodne znanosti te je osnovao knjižnicu, prirodoslovnu zbirku i kabinet, utemeljio botanički vrt. Pisao je udžbenike iz zoologije, mineralogije, geologije i botanike, a njegovo najpoznatije djelo je "Flora Kneževine Srbije".

Zbog svih uspjeha Josip Pančić imenovan je prvim predsjednikom Srpske akademije nauka i umjetnosti, a časnu dužnost obavljao je do smrti. Pokopan je na vrhu planine Kopaonik, u lijesu od omorike koja nosi njegovo ime. Cijenjeni učenjak svoj rodni kraj nije posjećivao.

No, on mu se ipak odužio. Osnovna škola u Bribiru nosi Pančićevo ime, a otkrivena su mu i spomen-poprsja.