Hrvatska je treća zemlja u svijetu po broju zaštićenih pršuta

Hrvatska je treća zemlja u svijetu po broju zaštićenih pršuta. Specifični su po aromi, okusu i bukeu. Istarski je nositelj izvornosti, Krčki, Drniški i Dalmatinski nose oznaku zemljopisnog podrijetla.

Istarski pršut je aromatiziran, nema dima i sam proces obrade pršuta je drugačiji. Sam izgled je specifičan, ima mirodije, papar, češnjak, lovor, ružmairn i sol i na kraju zrenja se prekrije s plemenitom pljesni koja daje miris i okus, ističe Hani Hreljak Belić.

Dalmatinski pršut, nositelj oznake zemljopisnog podrijetla proizvodi se samo u splitsko-dalmatinskoj, šibensko-kninskoj, dubrovačko-neretvanskoj, zadarskoj županiji i u Novalji.

Od 2013. pršutarima je na pomoći Klaster proizvođača pršuta. Čine ga 22 člana a uključuje proizvođače Istarskog, Kčkog, Drniškog i Dalmatinskog pršuta. Uz klaster, proizvođačima pršuta je na raspolaganju i Hrvatska gospodarska komora. Pomažu u promociji na domaćem i stranom tržištu. Hrvatski pršut je iznimne kvalitet, a za sada je naglasak na promidžbi zaštićenih oznaka i sajmovima.

Proizvodnja pršuta u Hrvatskoj je malena, 300-tinjak tisuća komada iznimno kvalitetnih pršuta godišnje. Dok neke mediteranske zemlja, poput španjolske godišnje proizvedu jedan pršut po glavi stanovnika, mi tome još težimo. Proizvodnja pršuta je skupa i dugotrajna, a da bi bila na zadovoljavajućoj razini potrebna je pomoć države, lokalnih jedinica i povoljnije kreditiranje jer ipak smo turistička zemlja a pršut je traženi proizvod.