'Strašni Hrvati' stigli u Hrvatski državni arhiv

Obilježava se 400 godina od početka Tridesetogodišnjeg rata u kojem su hrvatski vojnici imali važnu ulogu. Tim su povodom snage udružile tri institucije: Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej i Institut za povijest, te organizirale dvije izložbe koje otkrivaju 'Tko su bili ti strašni Hrvati'.

Hrvatski vojnici bili su zastrašujući, ali najbolje odjeveni! - tako je opisao lako konjaništvo švedski kralj Karlo 11. Ubrzo su kravate stigle u Francusku i postale pariški modni hit.

Iako je lokalno njemačko stanovništvo bježalo glavom bez obzira kada je čulo da stižu vojnici s kravatama, istovremeno su bili fascinirani njihovom egzotičnom pojavom,  kaže Louis Morris s Oxfordskog sveučilišta.

Na neotkrivene činjenice Tridesetogodišnjeg rata osvrnuli su se svjetski stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Kronike plaćenika, legende i stereotipi. Uz to, izložba arhivskog gradiva iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, iz Stockholma donosi dvije hrvatske zastave.

Ovo su rekonstrukcije kombinacija slikovnog materijala s kraja 17. stoljeća kada su bile još u cijelosti i stanja u kojemu one danas jesu,  objašnjava autor izložbe Damir Stanić iz Hrvatskog državnog arhiva.
Tko su bili ti "strašni Hrvati"
Upravo su Hrvati tema doktorata njemačkog povjesničara Michaela Weisea, koji ističe da se u Njemačkoj još zadržao pojam 'Godina Hrvata': To je zapravo fenomen – pojam je ostao kao sjećanje na godinu kada je hrvatska vojska barbarski palila sela, ali su pokazali i drugu stranu - oženivši neke lokalne djevojke i osnovavši obitelji u pokrajinama Hessen i Turingijanapominje Weise.

Tko su onda ti strašni Hrvati 1620. godine? Taj pojam prelazi u jedan generički pojam koji ne označava više ljude koji dolaze s nekog područja, već jednu vrstu vojne postrojbe koja ratuje na određeni način,  autor izložbe Stanić.

U obradu ove značajne i još neistražene teme uključio je i Hrvatski povijesni muzej izložbom Mač, koplje i bure baruta. Pokazujemo originalne predmete iz kartografske zbirke, zbirke oružja i grafika, a koji svjedoče o tom jednom velikom paneuropskom sukobu,  kaže ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar.

A da interes za tu slabo istraženu temu postoji - svjedoči ponajviše odaziv mlađe populacije. Obje izložbe ostaju otvorene do 7. lipnja.