Napadaj panike – kako si pomoći?

Mnogi ljudi u vrijeme pojačanog stresa osjete emocionalnu tjeskobu koja nerijetko rezultira napadajima panike. Kada se javljaju, što su uopće napadaji panike i kako se nositi s ovakvim situacijama?

Napadaji panike su iznenadni i intenzivni naleti straha, panike ili anksioznosti. Oni su preplavljujući i imaju kako fizičke, tako i emocionalne manifestacije. Napadaje panike ima 2% populacije, što je oko 150 000 stanovnika Hrvatske i češći su kod žena. Psiholozi napadaje panike nazivaju lažnim alarmima.

Da nam netko drži nož pod grlom, naravno da bi naš mozak to odmah percipirao kao opasnu situaciju i aktivirao bi nam takozvani mehanizam napad ili bijeg. Mozak aktivira simpatikus koji aktivira različite organe u tijelu i simptomi su pojačan rad tih organa. Svaki organ ima svoju funkciju da bi nas pripremio na napad ili bijeg. Problem je kad mozak precijeni opasnost, ističe Andreja Kostelić Martić, prof. psihologije.

Upravo to se događa kod osoba kada ima napadaj panike. Mozak šalje signale tijelu da se nalazi u opasnosti iako je zapravo u sigurnom okruženju. Napadaji panike mogu biti teži ili blaži. Najčešće se događaju ljudima na mjestima gdje imaju osjećaj da ne mogu lako pobjeći, kao što su sredstva javnog prijevoza, kino ili kazalište. Tijelo zna početi drhtati, dolazi do vrtoglavice, neki govore da imaju problema s mučninom, tjera ih i na WC, problemi sa sfinkterima. Dolazi do irealnosti, depersonalizacije, mnogi se i boje da će umrijeti u tim trenucima, objašnjava Andreja Kostelić Martić.

Kada je riječ o uzrocima napadaja postoje predisponirajući čimbenici, oni koji daju plodno tlo, poput genetike ili recimo načina odgoja. Postoje zatim potencirajući čimbenici u vidu različitih stresnih životnih faza. A postoje i okidači. Najčešće stresni faktori, problemi u ljubavi, nekad i neke bolesti, osobe koje imaju problema sa štitnjačom. Povišena štitnjača može dovesti do pojačanog rada srca što može biti triger da se osoba prepadne tog stanja, fokusira se na taj simptom i razvije strah koji se pretvara onda i u paniku, dodaje profesorica psihologije. 

Osobe koje imaju napadaje panike prati 5 iracionalnih strahova, boje se da će tijekom napadaja dobiti srčani ili moždani udar, boje se da će pasti u nesvijest, da će prestati disati, te da ti napadaji vode u psihičke poremećaje. Pomoć treba potražiti onog trenutka kada je narušena naša funkcionalnost. Kad osobe više ne mogu ići na posao tramvajem, autobusom, pa postaje problem jer ne voze možda auto. Kad moraju zbog posla često putovati avionom, a izbjegavaju avion. Kad počne to narušavati njihovo svakodnevno ili poslovno funkcioniranje, preporuča Kostelić Martić. Psiholozi će osobe koje se bore s napadajima panike naučiti alate nošenja s njima.

Naša sugovornica je autorica knjige Napadaj panike ili neka teška bolest koji je svojevrsni priručnik za osobe koje se s njima bore kako bi izašli na drugu stranu i vratili kontrolu nad svojim životom.