17. travnja 1941. - Kapitulacija Jugoslavije

Poslije nepunih dvanaest dana rata s nacističkom Njemačkom i njezinim saveznicima, Kraljevina Jugoslavija doživjela je iznenađujuće brz vojnički i državni slom.

Ratne operacije završene su bez ozbiljnijeg otpora pa je već 17. travnja 1941. u Beogradu potpisana bezuvjetna kapitulacija. Nedugo nakon toga njemački general von Weichs priredio je ispred Narodne skupštine veliki pobjednički mimohod.

Nakon što je Mussolini zaglibio u neuspjelom pohodu na Grčku, a u Beogradu je pučem srušena vlada Cvetković-Maček, potpisnica Trojnog pakta, Hitler je odlučio silom riješiti krizu na Balkanu. Jugoslaviju i Grčku su istodobno napale 83 divizije s oko 2 tisuće tenkova uz potporu 2200 zrakoplova.

Jugoslavenski je ratni plan bio potpuno neprimjenjiv: predviđao je obranu granice u dužini od preko 3 tisuće kilometara bez većih rezervi. Namjera je generalštaba bila ponoviti taktiku iz Prvoga svjetskog rata i postupno povući vojsku u Grčku gdje bi spojena s Britancima stvorila novu Solunsku frontu.

Stoga je njemački udar bio najžešći u Srbiji i Makedoniji, gdje je 12. armija brzo razbila jugoslavenske postrojbe i osvojila Niš i Skopje, a onda i Beograd. U Sloveniji i Hrvatskoj jugoslavenska armija gotovo uopće nije pružala otpor, pa su Nijemci nakon četiri dana ušli u Zagreb. Poslije je velikosrpska popaganda tvrdila da je navodna hrvatska izdaja spriječila da do izražaja dođe poznato srpsko junaštvo.

Prožeta defetizmom, vođena kapitulanstvom većine viših oficira, te oslabljena međunacionalnim suprotnostima jugoslavenska vojska nije odoljela nadmoćnijem neprijatelju. Vlada generala Simovića već je 15. travnja zatražila primirje i još istoga dana zajedno s kraljem pobjegla iz zemlje. No Nijemci su prijedlog odbili zatraživši bezuvjetnu kapitulaciju. Dva dana poslije sve je bilo gotovo. Nijemci su zarobili više od 340 tisuća jugoslavenskih vojnika i oficira s gotovo cjelokupnom opremom i naoružanjem.

Nakon Travanjskog rata Jugoslavija je raskomadana. Demarkacijskom crtom podijeljena je u dvije okupacijske zone. Njemačka je svoj dio okupirala, dio anektirala, a dio ustupila Mađarskoj i Bugarskoj. Italija je stekla prostore uz obalu.

Na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine uz potporu Osovinskih sila Ante Pavelić je s ustaškim pokretom uspostavio satelitsku Nezavisnu Državu Hrvatsku. U sljedeće četiri godine u krvavom ratu pobijedili su komunisti pod vodstvom Josipa Broza Tita i uspostavili federativnu Jugoslaviju obećavši jugoslavenskim narodima slobodu, demokraciju i socijalnu pravdu.