Oda slavnim stolcima

Da je među političarima manje liječnika a više skladatelja, premda se i jednim takvim možemo podičiti, možda bi se koji od njih, da je sklon autoironiji, odvažio komponirati odu – fotelji.

Jagma za foteljama konstanta je političkog djelovanja, i ne samo u Hrvatskoj. Dokopati je se i zasjesti u nju, moglo bi se činiti najpametnijom stvari na svijetu, kad najpametnija stvar koju je čovjek izmislio ipak ne bi bila fotelja, nego – stolac.

Zaključio je to veliki Le Corbusier, i to za posve određeni, slavni Thonetov stolac, koji će za mjesec dana, na izložbi Priča o češkom dizajnu, biti izložen u Zagrebu. I nije taj stolac jedini slavan. Godine 1960., u kultnom stolcu danskog dizajnera Hansa Wegnera, na sučeljavanju za američkog predsjednika, meškoljili su se Nixon i Kennedy.

Treba stoga odati pohvalu stolcu, jer iako ne nudi previše ugode našoj kralježnici, ne nudi je ni našem egu. No kad se stolac zamijeni foteljom, svejedno da li predsjedničkom, premijerskom, saborskom ili činovničkom – sve je moguće, često i apsurdno. Pa se čini kao da je Ionesco na pozornicu umjesto stolica posložio fotelje.

O slavnim stolcima (ili stolicama) u reportaži emitiranoj u emisiji Pola ure kulture razgovarali smo s kritičarom arhitekture i dizajna Marojem Mrduljašem, prevoditeljem i jezikoslovcem Markom Kovačićem i glumcem Željkom Vukmiricom:





Morali ste se negdje susresti s najprodavanijim stolcem na svijetu - Thonetovim stolcem broj 14 iz 1859. godine ili nekom njegovom kopijom. U svijetu ih je prodano više od 50 milijuna primjeraka. Pravi prototip modernog dizajna proizvodi se i danas – i to na isti način kao u 19. stoljeću: od savijena bukovog drveta.

Vanvremenski neuništivi stolac, kralj bečkih kavana i domova po cijelom svijetu, još uvijek ne izlazi iz mode. Vole ga svi, a postoji i fotografija slavnog impresionista Augusta Renoira kako odmara na ovom čudesnom stolcu. U tri varijante pronašli smo Thonetov stolac, u Orisu kući Arhitekture, gdje imaju lijepu kolekciju  stolaca koje su im donirali arhitekti.

Kako uopće izgleda stolac kojeg neće pregaziti vrijeme? Jednog od takvih stvorio je danski dizajner Hans Wegner. Godine 1960. osmislio je bezimeni stolac, naziva The Chair (Stolac), koji je na tren odvukao pozornost s dvojice američkih predsjedničkih  kandidata Nixona i Kennedyija, koji su u njemu za predsjedničke kampanje iznosili ideje -  konzervativne ili demokratične. Dosta je ljudi tek gledalo u stolac, koji postaje kultni predmet. Puno godina kasnije čak je i Obama poželio vidjeti kako mu stoji The Chair.

U domaćoj hrvatskoj povijesti nije zabilježeno da su predsjednički kandidati ostali u sjeni nekog stolca, no znamo da tada nastaju domaći najslavniji stolci toga doba. Bernardo Bernardi 1961. godine kreirao je slavne stolce i naslonjače za učenje u Radničkom sveučilištu Moše Pijade u Zagrebu. Nije stoga čudno da dvije godine kasnije drug Tito Nikitu Hruščova ponosno dovodi baš ovdje da pogleda čudo moderne arhitekture u Zagrebu, i Bernardijev interijer.

Danas više nema tog namještaja u Moši, tko zna je li završio na krupnom otpadu ili u stanovima sretnika koji su stigli otkupiti Bernardijeve sjajne stolce. Postoji i Bernardijeva linija stolaca od početka namijenjena industrijskoj proizvodnji, za restorane i hotele, blago kojeg su se znalci dokopali puno godina kasnije.

Dorađeni i unaprijeđeni Bernardijevi stolci proizvode se i danas, na radost svih koji ne sjede u originalima iz 60-tih,a prije 60 godina, u teatru Gavella Stolice su bile na sceni. Pero Kvrgić i Nela Eržišnik vodili su bitku s apsurdom u komadu Eugenea Ionesca i 42  stolice na sceni.

Željko Vukmirica baš ne voli stolice i sjedenje, no prije 15 godina uhvatio se režiranja ovog komada, u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta u Puli i Teatra Exit, s dva lika koji na pozornici čekaju nevidljive goste i donose im stolice.

Stolac ili stolica, dio je namještaja kojeg imamo svi, ponekad ga uzimamo zdravo za gotovo i nije tako beznačajan jer otkriva kakvi smo zapravo - komplicirani ili jednostavni kad je riječ o mjestu gdje sjedimo ili volimo predahnuti.

Thonetov slavni stolac sigurno nije najudobniji, no njemački stolar i nije ga namijenio za dokoličarenje. Za to postoje neki drugi stolci - ili stolice.

Emisiju Pola ure kulture emitiramo srijedom na HRT1 te na usluzi HRTi.