26. travnja 1134. - Prvi spomen Zagreba Felicijanova isprava

„U ime Oca i Sina i Duha svetoga. Amen. Za vlade vrlo plemenitog kralja Ladislava, a za primasa crkve Acha, osnuje spomenuti kralj biskupiju zagrebačku, da one, koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja boga, biskupova briga natrag privede na put istine…“

Tako stoji u Felicijanovoj ispravi, koju je 26. travnja 1134. izdao ostrogonski nadbiskup i Zagrebačkoj biskupiji dosudio šumu Dubravu. Sadržaj te isprave bio bi tek jedan od brojnih zagrebačkih sudskih spisa da nema dva nadasve važna podatka, zapravo presudne činjenice za rasvjetljavanje najstarije povijesti Zagreba.

Prva je da je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Arpadović osnovao zagrebačku biskupiju, doveo prvoga biskupa, Slovaka imenom Duh, te istoj crkvi dodijelio "puk dubravski sa zemljom i šumom koja njoj pripada…“ Drugi je jedinstveni podatak u toj ispravi to što se prvi put u povijesti izrijekom spominje ime grada Zagreba.

Kralj Ladislav osnovao je zagrebačku biskupiju u namjeri da učvrsti svoju vlast u Slavoniji i provede u njoj prvu crkvenu organizaciju. Novoosnovanu biskupiju podložio je ugarskoj metropoliji u Ostrogonu. Poslije je potpala pod kaločku metropoliju sve dok 1852. nije uzdignuta na čast nadbiskupije. Iz povijesti je znano da papa Urban II. nije odobrio Ladislavovu politiku prema Hrvatskoj pa je Sveta Stolica tek nakon nekog vremena prihvatila osnivanje zagrebačke biskupije kao gotov čin.

Godine 1227. papa Grgur IX. odobrio je razne darovnice i povlastice među kojima i Felicijanovu ispravu. U njoj nije navedena točna godina osnutka zagrebačke nadbiskupije. No, s vremenom je općeprihvaćeno da je biskupija osnovana 1094. To je ujedno i prvi povijesni spomen Zagreba, iako se dan grada od 1999. slavi 31. svibnja, na blagdan Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice grada.