400 godina od rođenja Jurja Križanića

Znamo li dovoljno tko je bio Križanić i što nam je ostavio – za odgovorima na ta pitanja traga izložba Gradske knjižnice Zagreb (GKZ) postavljena u povodu velike obljetnice rođenja tog hrvatskog svećenika, teologa, pisca i jezikoslovca, ali i neshvaćenog političara.

Pretpostavlja se da je 1618. bila godina rođenja Jurja Križanića. I dok se mi u Hrvatskoj vrlo malo bavimo njime, mnogi europski studiji ozbiljno ga proučavaju.

Ideji panslavizma, pomirenju istoka i zapada, odnosno katoličke i pravoslavne crkve, posvetio je život. Od njegova zagovora kršćanskog univerzalizma nije se mnogo ostvarilo, no ostala su znamenita djela.

Neka od prvih izdanja tih djela tiskana sredinom 19. stoljeća posjeduje zagrebačka Gradska knjižnica koja ih je na maloj zanimljivoj izložbi prigodno i izvadila iz depoa. Tu su i knjige njegovih najvažnijih proučavatelja - Badalića, Jagića i ponajviše akademika Ivana Goluba koji se Križanićevim djelom bavio gotovo 60 godina.

Što više se njime bavim, vidim kako on nije pisao samo za svoje vrijeme nego i za naše vrijeme, da ne reknem za svako vrijeme,  napominje akademik Ivan Golub.

Njegovo djelo Politika jedna je od najvažnijih knjiga, koju je na svom stolu držao Petar Veliki. Jezikoslovci, pak, važnom smatraju Križanićevu gramatiku. Bavio se glazbom i glazbenom poviješću. Ostavio nam je i niz mudrih izreka.

Najznačajnije misli Juraja Križanića, koje su pogotovo poučne za današnje vrijeme, govore da nije najbogatiji vladar, onaj koji ima najviše novaca, nego onaj kojemu je narod mnogoljudan, a govorio je i da je pohlepa izvor svih zla,  ističe voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa GKZ-a Željko Vegh.

Spomenimo da općina Ribnik, iz koje Križanić potječe, priprema niz događaja u povodu 400. godišnjice rođenja, uključujući postavljanje spomenika autorice Marije Ujević Galetović.