1. svibnja 1886. - Praznik rada

Iscrpivši sve metode, radnici Chicaga prvog su svibnja 1886. izašli na ulice i počeli višednevni štrajk tražeći osmosatno radno vrijeme.

To je doba kad su osim muškaraca i žene i djeca radili po deset, dvanaest pa i šesnaest sati dnevno, najčešće u neljudskim uvjetima. Došlo je do pucnjave, tamošnji industrijalci policiju su opskrbili s dvije tisuće strojnica. Pale su žrtve na obje strane. Na suđenju, četvorici radnika, koji nisu bili u blizini meteža, određena je smrtna kazna vješanjem. Tom događaju u spomen u većini svjetskih država danas se slavi praznik rada.

Tri godine poslije Prvi kongres II. Internacionale odlučio je da se krvavi čikaški prvosvibanjski dan ubuduće slavi kao međunarodni praznik rada. Prve proslave počele su 1890. posvuda u svijetu pa i u Hrvatskoj. Zagrebački radnici prošli su tada u mirnoj povorci gradom i održali skup u Maksimiru. Iako je režimski tisak prethodnih dana plašio građanstvo nekakvim anarhističkim neredima, zanimljivo je da se radnicima pridružio i tadašnji gradonačelnik Milan Amruš.

Druženje se pretvorilo u lijepu i neopasnu zabavu radnika i građana. U boljševičkoj Rusiji praznik rada dobio je izrazit revolucionarni, komunistički značaj. Poslije obveznog vojnog mimohoda stotine tisuća svjesnih "trudbenika" predstavljale su velika Lenjinova i Staljinova dostignuća u socijalističkome razvoju zemlje.

Zanimljivo je što su i totalitarni fašistički režimi prihvatili proslavu praznika rada. Makar je ukinuo sve sindikalne organizacije, osim svoje, Hitler je redovito organizirao pompozne povorke da bi pokazao kako njegov nacizam i bez klasne borbe provodi socijalnu pravdu. Praznik rada proglasila je državnim blagdanom i Pavelićeva Nezavisna Država Hrvatska.

Poslije rata komunisti su u Jugoslaviji, po uzoru na SSSR, organizirali u svim glavnim gradovima republika vojne mimohode, popraćene velikim povorkama radnika i seljaka. Tog dana nije se radilo, čak ni tramvaji nisu vozili. Poslije su proslave postale mnogo skromnije. U demokratskoj Hrvatskoj 1. svibnja državni je praznik i neradni dan tijekom kojega se građani okupljaju u poznatim izletištima. U Maksimiru, gdje je sve počelo, slavljenike često posjećuju najviši državni dužnosnici na obveznome prvosvibanjskom grahu.