Nakon Ibsena u Zagrebu, Krleža u Oslu

Zagrebački HNK i Norveško nacionalno kazalište u Oslu u samo su nekoliko dana učinili udaljenost nepostojećom.

U sklopu projekta Europske kazališne konvencije nedavno smo u Zagrebu vidjeli Ibsenovu dramu 'Peer Gynt', koju je na daske HNK-a postavio poznati norveški redatelj Erik Ulfsby, a nakon samo tjedan dana u Oslu je prvi put  postavljen Krleža i njegovo 'Kraljevo' u režiji Ivice Buljana.

Krležino 'Kraljevo', ili na norveškom 'Den siste kongsfesten', prvi je put prevedeno na norveški jezik i prvi puta je izvedeno pred norveškom publikom.

Norveška publika će u njemu prepoznati suvremenog autora. Ako poznajemo norvešku literaturu, onda znamo da se ona ne sastoji samo od klasičnih, tradicionalnih autora poput Ibsena, dakle onih koji eksperimentiraju s psihološkim realizmom, što je kasnije i sam Krleža radio, nego ga je zanimljivo predstaviti s ovim avangardnim djelom,  objašnjava redatelj Ivica Buljan.

Eksperimentalan je to komad koji Miroslav Krleža uvodi na svjetsku scenu kao pionir avangarde - i koji nakon točno 100 godina suvremeno diše i na hrvatskoj i na norveškoj sceni. Kuriozitet predstave su uglazbljeni Krležini stihovi koje glumci izvode na norveškom jeziku.

Suradnja je bila uistinu izazovna, a i podjednako zabavna, no pogurala me na nova mjesta u kojima nikada nisam bila,  komentira glumica Charlotte Frogner koja tumači ulogu Anke, a njezin kolega Oddigeir Thune, koji glumi Janeza, dodaje: Za mene je rad na ovoj predstavi bio poput stajanja na litici iznad vode, uz razmatranje hoću li skočiti. Bilo je puno debate, glasova u glavi... I onda skočite. I osjećate se slobodno. Bar nakratko.

Zahvaljujući 'Kraljevu' norveški glumci sada tečno pjevaju i hrvatsku himnu, a čula ju je i norveška publika koja osim što se nasmijala, zabavila, promislila o svijetu i nama samima - na kraju možda i zaplakala.