Od pruske princeze do ruske carice

Ima dušu Bruta, a srce Kleopatre, Tartuffe u suknji, Svetica, nježna, ponosna, veličanstvena - to je Katarina Velika, kojoj je posvećena vrijedna izložba u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Nakon što su se dojmovi s bombastičnog otvorenja slegli, u miru smo prošetali izložbom.

Vladala je Rusijom 34 godine svrgnuvši s prijestolja vlastita muža. Bila je najuspješniji ruski reformator. Ništa ljudsko nije joj bilo strano, pa ni strast prema skupljanju umjetnosti.

Njezinu ličnost najbolje oslikavaju dragocjenosti, jer iako je bila kolekcionarka svih umjetnina i zbirki slika, naročito je voljela arhitekturu, ipak je najveću strast imala prema dragocjenostima naročito rezbarenom kamenu, gemama i sama je to nazivala kamejskom bolešću i svojom rupom bez dna u koju bi mogla neprestano ulagati. To je bila njena najveća ljubav i hobi,  kaže kustosica izložbe Iva Sudec Andreis.

Slike je uvijek kupovala u serijama. Nikada pojedinačno i nikada bez savjetnika. Prva je bila zbirka berlinskog trgovca. Uglavnom je kupovala slike autora europskog kruga: Nizozemce, Flamance, a napose Talijane i naravno u žanrovskom smislu od religioznih tema, pejzaža, portreta do alegorijskih prikaza i slično,  objašnjava nam kustosica izložbe Danijela Marković.

Strast prema arhitekturi nije obuzdavala. Kada je 1778. došla do skica Rafaelovih lođa u Vatikanu, odmah ih je poželjela i u svojem domu. Od Pape je dobila dozvolu za kopije fresaka i izvela tu veličanstvenu građevinu koja je prva muzejska zgrada podignuta u kompleksu Ermitaža.

Ona nije stvarala Ermitaž kao muzej, već kao događaj, mjesto za susrete, profinjene i manje profinjene zabave, na kojima su se uzvanici morali zakleti u diskreciju. Politika je to iz koje se može mnogo naučiti.

S druge strane, provodila je naprednu prosvjetiteljsku politiku, a ideje je crpila iz prijateljevanja s najvećim umovima toga doba, Voltaierom i Diderotom. Muzej Ermitaž u Sankt Peterburgu baštini Katarininu ostavštinu i jedan je od najvećih muzeja na svijetu.

Za potrebe izložbe u Zagrebu dopremljeno je čak 1000 eksponata. Postavljena u povodu obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova Sankt Peterburga i Zagreba i, sudeći prema mnogobrojnoj publici, jedna je od najintrigantnijih izložbi sezone. Izložba ostaje otvorena do kraja srpnja.

Pogledajte reportažu emitiranu u emisiji Dobro jutro, Hrvatska: