Etnička mržnja je zarazna

Odbojnost prema etničkim manjinama je zarazna, a prihvatljivost destruktivnog ponašanja prema njima vrlo se lako mijenja ovisno o ponašanju drugih, pokazuju rezultati istraživanja koju je o temi etničke snošljivosti proveo češko-slovački tim stručnjaka.

Društvena pravila koja reguliraju asocijalno ponašanje vrlo su krhka kada je riječ o odnosu prema etničkim manjinama, navode istraživači Michal Bauer i Julie Chytilova.

Studija, koju su proveli Institut CERGE-EI koji djeluje pri praškom Karlovom sveučilištu, minhenski Institut Maxa Plancka i Tehničko sveučilište u Košicama u Slovačkoj, provedena je u istočnoj Slovačkoj, na području na kojem živi velika etnička romska manjina.

Objavljena u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, studija se temelji na igri u kojoj igrači - 327 djece školskog uzrasta u dobi 13-15 godina većinske etničke slovačke populacije, dobiju po dva eura.

Potom moraju odlučiti hoće li platiti 10 posto svoga iznosa kako bi smanjili fond svoga suparnika za pola, što je "destruktivan" izbor, ili će zadržati isplate nepromijenjene.

U skupini po tri igrača oni igraju s potencijalnim suparnicima koji su predstavljeni na listi s tipičnim slovačkim imenima ili na listi s tipičnim romskim imenima, a sva tri igrača moraju jedan za drugim odabirati ime s liste.

Ispitali smo hipotezu po kojoj raste povodljivost da se slijede potezi vršnjaka kada se povrijedi pripadnik etničke manjine, u usporedbi s pripadnicima vlastite, navodi se u studiji.

Krhke društvene norme

Rezultati su bili "zapanjujući", ističu istraživači, naglašavajući kako je studija ukazala na velik utjecaj vršnjaka u donošenju odluke da se pričini šteta pripadniku manjine.

Ako je prvo dijete koje je trebalo odabrati partnere na suprotnoj strani u izboru bilo "miroljubivo" prema manjini, samo je 19 posto djece koji su ga slijedili donijelo suprotnu odluku, 'neprijateljsku' prema pripadnicima manjine. No ako je prvo dijete pokazalo neprijateljstvo, čak je 77 posto djece koja su birala poslije njega iskazalo jednaku odbojnost prema manjini.

Kada je treće dijete iz tročlane skupine došlo na red za odabir, samo ih je 18 posto bilo destruktivno prema pripadnicima manjine ako su oba njegova prethodnika prethodno bila miroljubiva, ali je čak 88 posto onih koji su birali kao treći bilo destruktivno ako su i dva prethodnika bila takva.

Uz to, sudionici su smatrali da je neprijateljsko ponašanje prema Romima društveno prihvatljivije ukoliko se netko prije prema Romima odnosio s mržnjom, navode u studiji Bauer i Chytilova.