1. lipnja 1143. - Posljednje djelo Hermana Dalmatina

U doba osnivanja prvih sveučilišta u Europi naš najstariji znanstvenik i filozof Herman Dalmatin, podrijetlom iz Istre, dao je važan prilog utemeljenju ranoeuropskog duha.

Prevodio je na latinski jezik temeljna djela grčke geometrije, arapske astronomije i islama i tako omogućio da se srednjovjekovna Europa već u prvoj polovici 12. stoljeća upozna s važnim znanstvenim sadržajima. Na latinski je preveo i "Planisferu", posve nepoznato djelo znamenitoga grčkog astronoma Ptolomeja, koje tumači stereografsku projekciju nebeske sfere na ravninu i teorijski je temelj za izradu astrolaba, srednjovjekovne astronomske sprave.
Herman Dalmatin je taj prijevod dovršio 1. lipnja 1143. u južnofrancuskom gradu Toulouseu, što je ujedno i posljednji podatak o životopisu tog vrijednog hrvatskog znanstvenika.

Umni Istranin život je preveo izvan domovine. Široku naobrazbu na temeljima platonističke filozofije prirode stekao je u najuglednijim obrazovnim središtima Europe. Putovao je od Sredozemlja do Bliskoga istoka i natrag do Španjolske, prevodeći na latinski Kur'an i islamske spise, "Euklidove elemente", te druga antička astronomska i filozofska djela. Time je spojio platonističku tradiciju zapadne Europe s arapskom aristotelovskom tradicijom.

Tek je uspon medievistike u Francuskoj tijekom 19. stoljeća omogućio povratak Hermana Dalmatina iz zaborava. Glavno je Hermanovo djelo "Rasprava o bitima". Ono je očuvano u rukopisu, a u nas je uz hrvatski prijevod objavljeno 1990. i smatra se najstarijim djelom hrvatske filozofske baštine. Do danas se ne zna gdje je Herman Dalmatin točno rođen, a ni kada je niti gdje umro!